Ovo je najveći neprijatelj europske odbrane, NATO zapovjednici se žale: 'Oni su Božji dar za Putina'

Dok kontinentalne članice NATO saveza, suočene sa zabrinjavajućim potezima Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, hitno pokušavaju povećati potrošnju i proizvodnju za obranu, europskim odbrambenim kompanijama blokirana su ulaganja, tvrde visoki dužnosnici NATO-a i nekoliko osoba iz spomenute industrije.

"Europski financijski sektor smatra da nije etično ulagati u odbrambenu industriju i podržavati industriju koja proizvodi komponente za nuklearno oružje, a drugim ulagačima zabranjeno je kupovati dionice odbrane zbog ciljeva održivosti.

Takvima poručujem sljedeće: 'Odite u Siriju, Gazu, Ukrajinu, Jemen. Pogledajte što rat čini zemlji, gradu, ljudima'", rekao je u intervjuu za Newsweek nizozemski admiral Rob Bauer, šef vojnog odbora NATO-a u odlasku.

Institucionalni ulagači, osobito oni u Europi, često su vezani ekološkim, društvenim i upravljačkim kriterijima (ESG) koji zapravo mjere koliko je neka organizacija ekološki prihvatljiva, društveno odgovorna i transparentna.

Taj skup pravila koriste ulagači kako bi lakše procijenili gdje ulagati, a gdje ne. Tako, primjerice, norveški državni fond - s gotovo 1,8 triliona dolara imovine i udjelima u više od 9000 kompanija - zabranjuje ulaganja u aviokompanije poput Airbusa i Boeinga zbog njihove povezanosti s proizvodnjom nuklearnog oružja.

"ESG u Europi apsolutno ide na ruku Rusiji", kaže jedan istaknuti dužnosnik europske odbrambene industrije. Odbrambenim kompanijama trebaju ulaganja kako bi održale svoje programe i razvijale dugotrajne tehnologije.

"Kad fondovi ne ulažu u obranu, to ograničava sposobnost industrije da dalje ulaže u nove vještine i tehnologije", rekao je glasnogovornik BAE Systemsa sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, najvećeg europskog obrambenog izvođača koji se također našao na norveškom popisu zabranjenih.

I švedska odbrambena kompanija Saab dodaje kako su kriteriji isključenja "štetni kako za napredak u industriji, tako i za potrebe nacija za jačom obrambenom sposobnošću".

"Europska odbrambena industrija mora zadržati dugoročni pristup kombinaciji privatnog i javnog financiranja kako bi dosegla kapacitet koji od nje zahtijevaju njezini kupci - kaže Viktor Wallström, čelnik za komunikacije i održivost u Saabu.

Bivši finski premijer Sauli Niinistö u nedavnom izvještaju za Europsku komisiju rekao je da su europske zalihe tenkova pale za 77 posto između 1992. i 2022. godine, broj borbenih aviona u istom razdoblju pao je za 57 posto, a podmornica za gotovo polovicu.

"Oprema je danas naprednija, ali mogla bi proći desetljeća dok se, nakon godina nedovoljnog ulaganja popraćenog regulatornim preprekama, broj iste ne poveća", dodao je.

Kako piše Jutarnji, bivši finski premijer Niinistö u izvještaju je rekao da se EU mora suočiti s "ogromnim jazom" u ulaganjima u obrambenu tehnologiju koji se otvorio između Unije i Sjedinjenih Država, koje troše do 12 puta više od same EU.