Ova zemlja je na glasu kao najspremnija od svih zapadnih zemalja na odbranu od prijetnji

Kada je 2020. godine nastupila pandemija, većina se zemalja našla u nestašici ovog ili onog resursa, poput maski, naprimjer.

No, jedna ipak ne. Finska, za razliku od Švedske i Danske, nije zapustila svoja skladišta repro materijala koja su stvarana za vrijeme Hladnog rata i dočekala kao najspremnija od svih. I to je politika koja se nastavila te je Finska na glasu kao najspremnija nacija, pa i za slučaj eventualne ruske invazije.

Finska je doista neobična zemlja u odnosu na druge u svakom pogledu, sedam puta zaredom su proglašeni najsretnijom svjetskom nacijom. Prema finskom filozofu i psihologu Franku Mateli, Finci su najsretniji jer imaju vrlo jak osjećaj zajednice i povezanosti, čine dobre stvari drugima i nalaze za sebe jasnu svrhu.

"Najtačnije bi bilo reći kako je Finska najmanje nesretna zemlja na svijetu", rekao je Matela. Ova je nordijska zemlja bolja od prosječne svjetske nacije u obrazovanju, ravnoteži između života i posla, kvaliteti održavanja okoliša, društvenim vezama, sigurnosti i zadovoljstvom životom.

Doista, i redoviti indeks boljeg života OECD-a navodi kako 96 posto Finaca vjeruje kako poznaju nekoga na koga se mogu osloniti u vrijeme kada im je potrebno. Finci vrlo interesantni i još po nečemu, a to je poduzetništvo. Kada je ranije ove godine u Zagrebu boravio Peter Vesterbacka, jedan od tvoraca videoigre Angry Birds, otkrio nam je kako su Finci i narod koji uživa rješavati probleme.

Ali da je i njima trebalo vremena da dobiju osjećaj za poduzetništvo. Ali je napor u trajanju od 20 godina dao rezultate i danas je Finska, kao i, primjerice, Estonija, jedan od simbola modernog, prije svega tehnološkog poduzetništva. To je Fincima doista i potrebno jer postoji jedan temeljni problem u ovoj geopolitičkoj situaciji u kojoj se svijet nalazi.

Finska graniči s Rusijom a poznato je da je sa susjedom ratovala uoči Drugog svjetskog rata, a obzirom na sadašnje okolnosti, niko ne može isključiti mogućnost da se takav sukob ponovi. Iako je u ovoj situaciji Finska uspjela dobiti ulazak u NATO bez da je Rusija poduzimala neke ozbiljnije korake u tom smislu.

No, ipak – ko želi ulagati u zemlju koja je pod neprestanom prijetnjom od napada susjeda? I to je pitanje sada osnovni problem za Finsku. Ova zemlja, a nije samo ona u pitanju, mora uvjeriti svakog ulagača kako će se njegova investicija isplatiti bez obzira na stalne tenzije.

Kako se navodi u izvješću američkog State Departmenta, ruski rat protiv Ukrajine utjecao je na finsku privrednu aktivnost i inflaciju kroz više cijene energije i roba, poremećaj međunarodne trgovine i slabije povjerenje u privredu.

Finska carina navodi da je vrijednost finskog izvoza robe u Rusiju i središnju Aziju iznosila 1.2 milijarde eura (oko 2.4 milijarde KM) 2023. godine, što je pad od 50.5 posto u usporedbi s 2022. godinom. Ukupni ekonomski učinci rata na privatni sektor ostali su relativno malima jer su firme rusko tržište zamijenile drugim tržištima.

Ono u šta Finci ulažu napore je cilj da uvjere ulagače kako su njihove investicije u toj zemlji sigurne, odnosno da im je jaka odbrana. I tu je Finska doista napredna. S arsenalom od 700 haubica, 700 teških minobacača i 100 višecijevnih bacača raketa, Finska ima najveću artiljerijksu sposobnost u zapadnoj Europi. Spremnost stanovništva na odbranu zemlje protiv nadmoćnijeg neprijatelja iznosi 83 posto, što je jedna od najviših stopa u Europi.

Finska nema sekundarnih, odnosno paravojnih organizacija poput teritorijalne odbrane, ali ima uz oružane snage, četiri ministarstva, razne vladine agencije, firme u državnom vlasništvu i sve vrste odbora i savjetodavnih tijela.

Kako piše u analizi Politica, pripravnost je ono što u ovom sveobuhvatnom pristupu najviše impresionira jer uključuje svaki dio društva i, za razliku od vojske, ne oslanja se na strogo zapovijedanje i kontrolu. Vlade moraju angažirati privatni sektor i civilno društvo; trebaju edukovati, nagovarati, upoznavati i planirati.

"Najveći izazov uvijek je komandovanje i kontrola. Finski model je da imate ministarstva koja se bave pitanjima u svojim područjima, ali problem je u tome što prijetnje rijetko utječu samo na jedno područje, rekao je Pekka Toveri, umirovljeni general major u finskim odbrambenim snagama, sada član Europskog parlamenta.

Osposobljavanje strateških rezervi zemlje za rad, na primjer, uključuje zakonodavstvo, Nacionalnu agenciju za opskrbu u hitnim slučajevima, savjetodavne sastanke, kao i firme s proizvodima u nacionalnim rezervama.

Međutim, ne ide sve ni tako lako: kada je vlada naredila otvaranje zaliha tokom COVID-19, pronašla je, između ostalog, maske za lice s rokom upotrebe 2012. godine. Kao primjer gotovo savršeno postavljene 'totalne odbrane' navodi se Švedska.

Ta je zemlja za Hladnoga rata proglasila 11.000 firmi ključnima za privredu. Vlada je održavala posebne aranžmane s tim firmama, dopuštajući im da nastave s radom čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: "Možda imate ogromnu vojsku, ali naše društvo i gospodarstvo nastavit će bez obzira na sve." A bila je to i uvjerljiva poruka. Unatoč golemoj sovjetskoj prijetnji, švedska privreda je napredovalo, čak je i cvjetalo.

Danas postoje prijetnje i drugačije prirode. Prije nekog vremena vidjeli smo vijesti o planiranju atentata na Armina Pappergera, šefa njemačkog proizvođača oružja Rheinmetalla. I takve vijesti ulagači prate ali i one o sposobnostima zemlje da takvu prijetnju ukloni, piše Večernji list.