Otkriveni detalji: SAD razmatra slanje specijalnih snaga da zaplijene iranski nuklearni arsenal

SAD i Izrael su razgovarali o slanju specijalnih snaga u Iran kako bi osigurali iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma u kasnijoj fazi rata, citira Axios četiri izvora upoznata s pregovorima.

Kako objašnjavaju, to im je važno kako bi spriječili Iran da dobije nuklearno oružje, što je jedan od deklariranih ratnih ciljeva predsjednika Trumpa. Matematika kaže: 450 kilograma uranija obogaćenog 60 posto - koji se može pretvoriti u oružje u roku od nekoliko sedmica - jedan je od ključeva za to oružje.

A, činjenica je kako bi svaka operacija zapljene materijala vjerovatno zahtijevala američke ili izraelske trupe na iranskom tlu, koje bi se snalazile u teško utvrđenim podzemnim objektima usred rata. Zasad je nejasno da li bi to bila američka, izraelska ili zajednička misija.

"Akcija bi se vjerovatno dogodila tek nakon što obje zemlje budu uvjerene da iranska vojska više ne može predstavljati ozbiljnu prijetnju uključenim snagama", navodi ovaj medij, koji potom citira i državnog sekretara Marca Rubija kojeg su pitali da li će iranski obogaćeni uranijum biti osiguran: "Ljudi će morati otići i uzeti ga", odgovorio je, ne precizirajući ko.

Neimenovani izraelski zvaničnik rekao je da Trump i njegov tim ozbiljno razmatraju slanje specijalnih jedinica u Iran za specifične misije, dok američki izvori govore kako administracija razmatra dvije opcije: potpuno uklanjanje materijala iz Irana ili dovođenje nuklearnih stručnjaka da ga razrijede na licu mjesta. Misija bi vjerovatno uključivala specijalne operatere uz naučnike, moguće iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Dva izvora upoznata s problemom rekla su da su takve operacije bile i dio "menija opcija" predstavljenih Trumpu prije rata. I sam Trump je u subotu rekao novinarima na brodu Air Force One da su kopnene trupe moguće - ali samo "iz vrlo dobrog razloga". Osim uranijuma, zvaničnici administracije kažu za Axios da se raspravljalo i o zauzimanju ostrva Kharg, strateškog terminala odgovornog za otprilike 90 posto iranskog izvoza sirove nafte.