Olaf Scholz: "Ne prihvatamo da se ovdje na našim ulicama slave gnusni napadi na Izrael"

Okupljanja Hamasa i mreže Samidoun u Njemačkoj trebaju biti zabranjeni. I druge simpatizerske grupe bi mogle biti zabranjene.

"Ne prihvatamo da se ovdje na našim ulicama slave gnusni napadi na Izrael", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. U Berlinu je propalestinska mreža Samidoun slavila napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno na stotine izraelskih civila te dijelila slatkiše.

Aiman ​​​​Mazyek, predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, također je govorio o sramotnim slikama: "Bez obzira koje je vjere ili da li je uopće vjernik, nikada se ne mogu radovati ako je ta osoba masakrirana ili terorizirana", rekao je on.

Faeser: Po mogućnosti protjerati počinitelje kaznenih djela

Sada je kancelar Scholz najavio zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj. I djelovanje Udruženja Samidoun bi navodno trebalo biti zabranjeno. "Svako ko podržava terorističke organizacije poput Hamasa čini kazneno djelo", rekao je Scholz tokom obraćanja u Bundestagu.

Zabrana djelovanja i udruživanja znači da se više ne smiju održavati skupovi i aktivnosti udruga te da se više ne smiju koristiti njihovi znakovi. Imovina također može zaplijenjena. Ko nastavi s djelovanjem unatoč zabrani, čini kazneno djelo.

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser također želi poduzeti mjere protiv onih, koji podržavaju i simpatiziraju Hamas u Njemačkoj. To se također odnosi i na ljude koji prikupljaju donacije za organizaciju. Istodobno, ona želi ispitati opcije za "protjerivanje počinitelja kaznenih djela s islamističke scene ako nemaju njemačku putovnicu".

Pristaše i simpatizeri

Prema procjenama Ureda za zaštitu ustavnog poretka u Njemačkoj, iza Hamasa stoji oko 450 ljudi, od kojih su mnogi njemački državljani. Zvanični ogranak Hamasa u Njemačkoj ne postoji.

Uz to dolaze pristalice i simpatizeri. "Moramo poći od toga da je scena podrške četverocifrena", kaže u intervjuu za DW stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg iz berlinske Fondacije za znanost i politiku. Grupa simpatizera, čiji se broj teško može procijeniti, još je i šira. Steinberg ih dijeli na one pristaše koji rade nešto konkretno za Hamas, primjerice reklamiraju ga i na simpatize, koji često ne istupaju otvoreno.

"Ove zabrane jedan su od najvažnijih instrumenata demokracije, kako bi spriječila da ovdje donacije idu u pravcu terorističkih organizacija", kaže za DW Hans-Jakob Schindler iz transatlantskog think tanka Counter Extremism Project (CEP). Ali: "Uvijek je teško, jer u Njemačkoj udruženja i neproftine organizacije uživaju određenu razinu zaštite kada je riječ o njihovim aktivnostima, a istrage važnih službi poput Ureda za zaštitu ustavnog poretka (obavještajna služba koje djeluje u unutrašnjosti Njemačke) kada je riječ o financijama su ograničene."

Prag je, kako on kaže, pređen kada se otvoreno poziva na nasilje ili se otvoreno zagovara nasilje. Međutim pogođeni, kako on kaže, obično pažljivo paze što govore, kako ne bi privukli pozornost vlasti.

Njemačka kao Hamasov prostor za djelovanje iz pozadine

Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da je želi uništiti. Njemačka, Europska unija, SAD i neke arapske države klasificiraju Hamas kao terorističku organizaciju.

Prije nekoliko godina zabranjeno je nekoliko udruženja koja su bila bliska pokretu. "Hamas na zapadne države poput Njemačke gleda kao na prostor u kojem djeluje iz pozadine, u kojem se organizacija koncentrira na prikupljanje donacija, regrutiranje novih sljedbenika i širenje svoje propagande", stoji u izvještaju za 2022. godinu Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Prema navodima službenika, koji rade na zaštiti ustava, udruženje Samidoun pripada radikalnoj palestinskoj organizaciji PFLP (Narodni front za oslobođenje Palestine). PFLP također propagira oružanu borbu protiv Izraela, ali za razliku od Hamasa, nije vjerski orijentiran.

Mreži radikalnih Palestinaca pripada i Udruženje palestinske zajednice u Njemačkoj koju, prema procjeni sigurnosnih službi, uglavnom čine pristaše Hamasa.

No kada je riječ o financiranju Hamasa tu Njemačka igra neznatnu ulogu, kaže Schindler: "Morate zapamtiti da Njemačka i Europa, bez obzira na sve  kampanje prikupljanja sredstava, nisu glavni financijeri Hamasa. Financijer je Katar, i to je vrlo jasno kada je riječ o novcu. (...) Hamas ne bi funkcionirao bez novca iz Katara", kaže Schindler.

Iranski utjecaj u centru Hamburga

Njemački političari, zaduženi za unutarnja pitanja, također obraćaju pažnju na međunarodne pristaše Hamasa: rad libanonskg Hezbolaha zabranio je još 2020. godine tadašnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. 

I Islamski centar Hamburg (IZH), koji je navodno kontroliran iz Irana, desetljećima je pod nadzorom Ureda za zaštitu ustavnog poretka. On slovi kao produžena ruka iranskog režima, koji je čestitao Hamasu na napadu na Izrael u subotu. "Bez iranske potpore u posljednjih nekoliko godina, Hamas ne bi bio sposoban za ove napade bez presedana na izraelski teritorij", rekao je njemački kancelar Scholz.

Njemačke vlasti već su 2022. godine protjerale zamjenika šefa IZH-a jer je navodno podržavao terorističke organizacije i financirao terorizam. Međutim, sam IZH još uvijek nije zabranjen. Preduvjet za zabranu, koja onda može proći moguću sudsku reviziju, općenito je dokaz da je agresivno, borbeno ponašanje osnovno obilježje udruženja.

Centralno vijeće muslimana: Samo je manjina protiv Izraela

Aiman ​​​​Mazyek iz Centralnog vijeća muslimana smatra da je važno naglasiti da samo manjina muslimana izlazi na ulice s antiizraelskim ili antisemitskim parolama. On kaže da ne treba izvlačiti zaključak "da ti ljudi govore u ime svih muslimana, u ime njemačkih muslimana, u ime ovdašnjih organizacija."

Treba li sada očekivati ​​i napade Hamasa ili njegovih simpatizera u Njemačkoj? Hans-Jakob Schindler kaže: "Ne vidim Njemačku kao glavnu metu Hamasovog napada, ali se ne može isključiti mogućnost da se motivirani, radikalizirani pojedinačni počinitelji osjećaju pozvanim nešto učiniti."