Od Uskrsa do Bajrama: Šta Njemačka dopušta, a šta ne kad je riječ o vjerskim praznicima?

Kršćani, židovi, muslimani, Njemačka postaje religijski sve raznolikija. Šta to znači za praznike? Zašto su neka pravila toliko komplicirana? I šta se krije iza tih navodnih dodatnih praznika?

"Sadržajno gledano potpuno nespektakularno", tako pravnik i islamolog Mathias Rohe opisuje propis koji je nedavno izazvao pometnju. Rohe savjetuje političare i nekoć je bio član prve "Njemačke islamske konferencije". Na koji propis misli?

Riječ je o sjevernoj njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein i ugovoru između pokrajinskog Ministarstva obrazovanja i jedne od najvećih islamskih udruga u saveznoj državi. Ugovor predviđa mogućnost posebnog dopusta za zaposlenike islamske vjeporispovijesti na određene islamske praznike.

Ogorčenje zbog "dodatnih slobodnih dana"

Ovaj nespektakularan sporazum zasigurno je izazvao žestoku raspravu. Za to se pobrinuo list Bild, najveći tabloid u zemlji. "U Schleswig-Holsteinu: Muslimani dobivaju dodatne slobodne dane", glasio je naslov. U tekstu je zatim pisalo: "U Schleswig-Holsteinu muslimani sada mogu dobiti dodatne slobodne dane."

List Welt, koje, kao i Bild, izdaje izdavačka kuća Springer, također su govorile o "dva dodatna muslimanska praznika" u Schleswig-Holsteinu. Welt TV je predstavio islamsku naučnicu Susanne Schröter, koja je brzo govorila o "dva dodatna praznika samo za muslimane". Dodala je da i muslimani imaju slobodno na kršćanske praznike. To bi, rekla je, u budućnosti stavilo u nepovoljan položaj "druge koji nemaju dodatne praznike".

Ali: U Njemačkoj nema "dodatnih praznika" za muslimane, objašnjava glasnogovornik pokrajinskog Ministarstva obrazovanja u Kielu. Ministarstvo navodi da pokrajinski ugovor s "Pokrajinskom udrugom islamskih kulturnih centara u sjevernoj Njemačkoj" (VIKZ LZ Norddeutschland) jasno regulira trenutnu praksu, ali ne uspostavlja nikakav novi zakon. 

Mali korak u Kielu i rezultirajuće ogorčenje su snimka šire njemačke rasprave o integraciji i kulturnom identitetu, koja uključuje i državne praznike. U Njemačkoj je zakonski regulirano koje dane većina zaposlenika ima slobodno. Ti se dani nazivaju "državni praznici". Samo je jedan dan, 3. oktobar, kao državni praznik, reguliran saveznim zakonom, dakle jedinstveno za cijelu Njemačku.

Savezne države imaju različita pravila za državne praznike

Savezne države su odgovorne za druge praznike, koji obično odražavaju vjerske tradicije. To komplicira mnoge propise u Njemačkoj.

Na prvi i drugi dan Božića, Uskrsni ponedjeljak i Duhove svi zaposlenici u Njemačkoj imaju pravo na slobodan dan. Na Tijelovo u kasno proljeće, što je važno samo za katoličke vjernike, slobodni dani su samo u saveznim državama s velikom katoličkom populacijom. Isto vrijedi i za protestantski praznik "Dan pokajanja i molitve" u novembru u državama s velikom protestantskom kršćanskom populacijom.

Ova su pravila uspostavljena prije mnogo desetljeća. Vjerske okolnosti i očekivanja mogu se promijeniti. Uzmimo za primjer Tijelovo u Schleswig-Holsteinu. Tamo ovaj festival nije državni praznik.

Međutim, ako katolički kršćanin ne želi raditi na taj dan, već bi radije prisustvovao crkvenim službama i razmišljao, može zatražiti izvanredni dopust od svog poslodavca, koji bi mu trebao biti odobren ako je moguće. Neplaćeni izvanredni dopust. U vrijeme obračuna radnog vremena i fleksibilnog radnog vremena, takvi se zahtjevi obično rješavaju drugačije.

Upravo se to sada događa u Schleswig-Holsteinu kada je riječ o dva muslimanska vjerska praznika. Za prvi dan Ramazana i prvi dan Kurban-bajrama, državni službenici, zaposlenici i školska djeca mogu biti "oslobođeni rada", objašnjava nadležno pokrajinsko ministarstvo. To je, navodi ministarstvo dalje, u skladu sa Zakonom o nedjelji i praznikima te Zakonom o školama.

Vjerske slobode

Zbog toga je u intervjuu za DW, pravnik i islamolog Mathias Rohe Kielski sporazum nazvao "potpuno nespektakularnim u smislu njegovih praznikskih propisa". Rohe tvrdi da on uključuje "pravnu praksu koja je već uobičajena praksa".

Time se "na odgovarajući način priznaje temeljno zaštićena vjerska sloboda muslimanskog stanovništva". Ovo pojašnjenje korisno je za vlasti i organizacije jer "detalji pravne prakse nisu široko poznati".

Školska djeca mogu dobiti slobodno od škole za vjerske praznike

Šta se odnosi na škole? Za odgovor na ovo pitanje nadležan je Sekretarijat Stalne konferencije ministara obrazovanja i kulture pokrajina u Saveznoj Republici Njemačkoj (KMK) u Berlinu. U njemačkom federalnom sistemu, koji karakterizira složen odnos između savezne vlade i 16 pokrajina, obrazovanje i školska politika spadaju u nadležnost pokrajina. Sekretarijat KMK-a upućuje na pravila pojedinih pokrajina i daje objašnjenja. 

To pokazuje: U pravilu, školarci mogu dobiti slobodno od škole radi proslave vjerskih praznika. Bavarska navodi pet vjerskih praznika za židovsku djecu, koji obično zahtijevaju više od deset školskih dana; dva praznika do četiri školska dana za muslimansku djecu; i sedam praznika do sedam školskih dana za kršćansku djecu pravoslavne tradicije.

Pravila u većini saveznih država nisu u potpunosti identična, ali su vrlo slična. Ponekad su, na primjer, u Hamburgu ili Porajnju-Falačkoj navedeni i alevitski praznici.

U Tiringiji, u istočnoj Njemačkoj, navedeni su samo kršćanski praznici. Inače, "Međukulturni kalendar" Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) pruža smjernice o glavnim vjerskim praznicima koji mogu biti relevantni za obitelji s migrantskom pozadinom.

To pokazuje da su takvi propisi već preciznije uspostavljeni na nacionalnoj razini u školskom sektoru nego u sektoru zapošljavanja, gdje je Schleswig-Holstein sada poduzela mjere. Slična pojašnjenja mogu se pronaći u saveznim pokrajinama s većim brojem muslimanskih građana, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije i Berlina.

Propisi su hitniji za škole nego na tržištu rada: Za razliku od radnika, učenici i studenti ne mogu fleksibilno koristiti dane godišnjeg odmora ili zakazivati ​​prekovremeni rad. Institut Tikvah, koji se zalaže za židovska pitanja, potiče savezne države da prilikom zakazivanja sveučilišnih ispita uzmu u obzir važne židovske praznike.

Središnje vijeće muslimana: Nema povlaštenog tretmana

Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj (ZMD), Abdassamad El-Yazidi, pozdravlja pojašnjenja: "Zapravo, nije riječ o povlaštenom tretmanu muslimana", rekao je za DW, već o mogućnosti korištenja godišnjeg odmora ili traženja neplaćenog dopusta na vjerski značajne dane, "na što imaju pravo i članovi drugih nekršćanskih vjerskih zajednica".

Međutim, dodao je da je zabrinjavajuće što neki akteri i mediji opetovano koriste prilike za jačanje predrasuda prema muslimanskim građanima. Umjesto toga, kaže on, nužno je poštovan suživot u raznolikom društvu.

Usput, list Bild ponovo se bavio tim pitanjem nekoliko dana kasnije. Ovaj put, međutim, pisalo je: "Uzbuna zbog vladine objave: Dodatni praznici za muslimane? Evo šta se krije iza toga." A kasnije u tekstu je pisalo: "Ovo ne rezultira nikakvim prednostima u zakonu o radu za muslimane."