Novi udar koronavirusa puni europske bolnice

Novi udar koronavirusa s rekordnim brojem zaraženih u europskim zemljama puni bolnice širom kontinenta s opasnošću da u pojedinim članicama Europske unije zdravstvene ustanove ostanu bez praznih kreveta, posebno na odeljenjima za intenzivnu negu, pišu svjetski mediji, piše Radio Slobodna Europa.

Jačanje mjera za pomoć bolnicama

Europske zemlje spremaju se da pooštre mjere ograničenja zbog krize koronavirusa, kako je porast stope zaraze podigao uzbunu širom kontinenta i oborio berze na najniži nivo od maja, piše The Financial Times.

Predsjednik Europskog savjeta Charles Michel pozvao je na jače mjere širom Europske unije, uključujući povećanje kapaciteta za testiranje i distribuciju vakcina kada budu gotove.

"U roku od samo nekoliko nedjelja situacija je eskalirala iz zabrinjavajuće u alarmantnu", napisao je Michel na blogu, uoči video konferencije premijera i predsjednika članica EU u četvrtak, 29. oktobra. "Sada moramo izbjeći tragediju".

U Francuskoj, gdje se kao i u Njemačkoj, spremaju nove mjere, rečeno je da bi bez oštrijih ograničenja u roku od dvije nedjelje broj pacijenata na intenzivnoj njezi mogao da dostigne vrhunac kakav je zabilježen tokom prvog talasa pandemije u aprilu, navodi britanski list.

U utorak, 27. oktobra, Francuska je prijavila 523 smrtna slučaja COVID-19 u prethodna 24 sata, što je najveći broj od 22. aprila. U Njemačkoj je istog dana broj slučajeva koronavirusa porastao za 11.409 na ukupno 449.275.

Trendovi u dvije vodeće sile EU odražavaju šire kontinentalne tendencije kako zemlje pokušavaju da izađu na kraj s velikim porastom broja slučajeva zaraza, dok se neki, kako ističe Financial Times, plaše da će bolnice biti pretrpane ako se ne uvedu strožije socijalne kontrole.

Prema podacima koje je u utorak objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Belgija je najteže pogođena zemlja od 31 člana Europskog ekonomskog prostora i Velike Britanije. Belgija je imala 14-dnevni kumulativni broj od 1.390,9 slučajeva COVID-19 na 100.000 ljudi, ispred Češke sa 1.379,8 i Luksemburga sa 760,4. Francuska je zabilježila 629,4 slučaja, Velika Britanija 415,6, a Njemačka 144,3.

Belgija ima dvije nedjelje do popunjavanja kapaciteta

Bolnice širom Belgije brzo se pune, dok zdravstveni zvaničnici upozoravaju da bi zemlja mogla ostati bez praznih kreveta za intenzivnu njegu za samo dvije nedjelje, ističe Euronews i ukazuje da je upozorenje uslijedilo pošto je belgijska vlada prošle nedjelje najavila nove mjere.

S porastom od 44 posto u broju pozitivnih između 16. i 22. oktobra u odnosnu na prethodnu nedjelju, broj hospitalizovanih zbog COVID-19 u Belgiji je povećan 85 posto, s prosječno 468 ljudi koji su dnevno primljeni na liječenje u bolnice.

Glasnogovornik belgijskog Ministarstva zdravlja Yves Van Laethem rekao je u ponedjeljak da bi u roku od četiri dana 1.000 pacijenata moglo biti na intenzivnoj njezi i da će, ako ne bude promjena u ponašanju, za dvije nedjelje taj broj biti 2.000, što je maksimalni kapacitet pacijenata na intenzivnoj njezi.

Univerzitetska bolnica u Liježu toliko je preplavljena novim oboljelim sa COVID-19, da su neki medicinski radnici koji su bili pozitivni na koronavirus, morali da nastave da rade.

"Usred cunamija"

Širom Evrope bolnicama ponestaje praznih kreveta dok nagli porast infekcija koronavirusom, uključujući i povećanje broja zaraženog bolničkog osoblja, preplavljuje odjeljenja intenzivne njege, piše The Irish Times.

Vlasti u Belgiji su tražile od Holandije da primi neke od njenih pacijenata sa COVID-19, ali su odbijene pošto ni holandske bolnice nemaju puno kapaciteta da pomognu, pa su se i same obratile Njemačkoj za pomoć.

U Hagu kola hitne pomoći "voze u krug" pošto bolnice ne mogu da prime pacijente, rekla je lokalnim medijima predstavnica glavne holandske bolničke grupe. Bolnica Albert Švajcer u Dordrehtu na zapadu Holandije saopćila je da nema drugog izbora nego da zatvori vrata pacijentima s koronavirusom.

U obje bolnice su naveli da imaju problema s manjkom osoblja i pozivali dobrovoljce koji imaju neku obuku za njegu da pomognu.

"Usred smo cunamija. Primamo više pacijenata i imamo manje osoblja nego tokom prvog talasa", rekla je predstavnica Haaglanden Medisch Centrum.

Broj zaraženih, kako navodi irski list, raste i u zemljama koje su bile teško pogođene u proljeće i u onima koje su dosad izbjegle najgore.
Poljska će svoj nacionalni stadion pretvoriti u poljsku bolnicu sa 500 kreveta pošto su vlasti zatvorile škole u žarišnim tačkama, zabranile svadbe i naložile zatvaranje restorana u 21 sat. U Belgiji i Španiji su podignute i poljske bolnice - medicinske šatore koji se obično koriste na bojnom polju vojnici su postavili za testiranje na COVID-19 blizu bolnica koje su preplavljene pacijentima.

Potrebno više od javnog bodrenja

Tokom prvog talasa koronavirusa stanovnici evropskih gradova su svake večeri sa terasa pozdravljali iscrpljene medicinske radnice koji su rizikovali svoje živote. Sada iako je drugi talas pandemije manje brz, manje težak i manje koban, odjeljenja intenzivne njege su ponovo puna, piše kolumnista Bloomberg Lionel Laurent.

Budući da su europske bolnice suočene s nedostatkom kreveta i osoblja, dok se nadvija sezona zimskog gripa, zdravstvenim radnicima će ovog puta trebati više od javnog bodrenja, ocjenjuje Laurent, navodeći da vlasti mimo ograničenja, raspolažu i drugim mjerama za olakšanje tereta medicinskim radnicima, ali da moraju biti brze.

Idealno bi bilo, dodaje kolumnista Bloomberga, dodati više kreveta za rasterećenje bolnica, ali to znači sa svakim novim krevetom i više medicinskog osoblja. Međutim, postoje i druge stvari koje se mogu pokušati za podršku zdravstvenom sistemu. Nespecijalizovane zadatke, poput pranja i hranjenja bolničkih pacijenata ili pravljenja društva, mogu obavljati i obučeni volonteri koji su preboljeli COVID-19 i imaju antitijela. Tako nešto je pokušao Izrael, ukazuje se u tekstu.

Takođe treba razmišljati mimo nacionalnih granica za dijeljenje viška obučenog osoblja unutar Europe ili svijeta, pod uslovom da postoje rezervni kapaciteti. Utoliko, navodi Laurent, ohrabruje prebacivanje pacijenata iz Holandije u Njemačku, kao i švedsko nuđenje pomoći drugim državama.

S druge strane, prioritet mora biti zaštita osoblja i pacijenata od međusobnog zaražavanja u čemu, kako se navodi, privremene bolnice mogu da se koriste za nadzor nad manje ozbiljnim slučajevima zaraze, što je pomoglo Južnoj Koreji da zaustavi širenje epidemije.

A dok nema vakcina za novi koronavirus, vakcinacija protiv gripa je od suštinske važnosti, zaključuje kolumnista Bloomberga.

Poziv za veću koordinaciju u EU

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu, 28. oktobra, tražila je od lidera EU da pomognu Briselu da mapira kapacitete kreveta za intenzivnu njegu kako bi se omogućilo prebacivanje pacijenata s koronavirusom iz preplavljenih bolnica širom Europe, prenosi The Guardian.

Von der Leyen je rekla da vraćanje kontrole nad stopom zaraze i smanjenje stope smrtnosti zahtijjeva daleko veću koordinaciju među vladama, uključujući veću razmjenu podataka kako bi se pomoglo u premještanju pacijenata i medicinskog osoblja.

Šefica Komisije rekla je da će pitanje mapiranja bolničkih kapaciteta pokrenuti u četvrtak, 28. oktobra, na video konferenciji 27 šefova država i vlada članica EU.

Samo pet država članica dijeli informacije na platformi EU za podataka o COVID-19, ističe Guardian.

Von der Leyen je rekla da je važno da postoje podaci na evropskom nivou kako bi postojala transparentnost za sve u Europi.

"Ako postoji još veći pritisak na krevete u odjeljenjima intenzivne njege, onda te resurse možemo iskoristiti na najbolji mogući način i poboljšati koordinaciju između članica i premjestiti pacijenata iz jednog odjeljenja intenzivne njege u drugo koje još ima kapacitet… Svi su naučili da prihvatanje samo nacionalnog pristupa vrlo brzo dostiže svoje granice", poručila je Von der Leyen.