Nova strategija NATO-a: Težak udarac za Njemačku

Sljedeća njemačka vlada će morati da se suoči sa znatno većim rashodima za odbranu, vidi se iz novog plana NATO za naoružavanje.

Pozivajući se na izvore iz federalne administracije, agencija dpa navodi da će članice morati da povećaju vojne rashode na oko 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda, a Nemačka verovatno i više.

Prema poslednjim podacima, Njemačka je taman prebacila ciljanu potrošnju na odbranu od dva posto BDP, a u predstojećim godinama na to će godišnje morati da dodaje visok dvocifren broj milijardi eura. Za sada je potpuno nejasno kako će to moći da finansira.

Centralno pitanje političke rasprave o odbrani uoči vanrednih izbora 23. februara u Njemačkoj je kako zemlja može da zadrži ciljanu stopu rashoda kada potroši specijalni fond za modernizaciju Bundesvera.

Vlada je taj fond sa 100 milijardi eura (oko 200 milijardi KM) formirala poslije ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine. NATO je taj novac priznao kao rashode koje računa u onih dva posto BDP. Njemačka će novac iz fonda potrošiti do 2027.

Kancelar Olaf Scholz je u kampanji ponovo zahtijevao reformu takozvane kočnice javnog zaduživanja, ali konzervativni demokršćani, verovatno pobjednici predstojećih izbora, tome se protive.

Kočnica, ugrađena u ustav, postavlja tvrd limit državnim pozajmicama i vladu primorava da je za vanredne potrebe, kao tokom pandemije, suspenduje u parlamentarnoj proceduri. NATO je ljetos Njemačke rashode sabrao na 90.6 milijardi eura (oko 181 milijardu KM), ili 2.12 posto BDP. Novijih podataka za sada nema.

NATO redovno ažurira ciljeve potrošnje u okviru zajedničkih planova odbrane i prema stepenu prijetnji. Ruska agresija u Ukrajini i navodna hibridna ofanziva primorala je planere da podignu ljestvicu.

Planovi sada u izradi, koje ministri odbrane treba da odobre u junu, pokrivaju period do 2044. godine. Mnogi ciljevi, međutim, treba da budu ostvareni znatno ranije, poput održavanja određenih sistema odbrane i vojnih jedinica.

Još je otvoreno i kako će povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću uticati na odlučivanje u NATO. On je saveznike pozvao da ubuduće na odbranu troše pet posto BDP, optužujući Evropljane da ne ulažu dovoljno i da se previše oslanjaju na zaštitu SAD.

Tokom prvog mandata 2017-21. Tramp je čak prijetio istupanjem Amerikanaca iz NATO. Zbog toga se prvi sastanak NATO sa novim američkim sekretarom odbrane Peteom Hegseth u četvrtak, 13. februara, iščekuje sa velikim interesom. Skok rashoda za odbranu na pet posto Njemačkoj i mnogim drugim saveznicima značio bi više nego dvostruko povećanje.

"Pet posto znači više od 200 milijardi eura (oko 400 milijardi KM) godišnje, a federalni budžet nije ni 500 milijardi," rekao je Scholz prošlog mjeseca. "To bi bilo moguće samo uz masivno povećanje poreza ili masivno odbacivanje stvari koje su nam važne."

Podizanje ljestvice na pet posto BDP, međutim, znači da i SAD moraju da troše mnogo više od prošlogodišnjih 2.7 posto, piše dpa.