Nova eskalacija rata: SAD napale iranske položaje, Teheran uzvratio raketama

Američke snage pogodile su u subotu, 6. juna iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile dronove koje je Iran lansirao prema Hormuškom moreuzu, saopćila je američka vojska, što predstavlja novu eskalaciju koja dodatno otežava napore za okončanje rata između dvije zemlje.

Američka vojska vjeruje da su četiri iranska drona bila usmjerena prema pomorskom saobraćaju u regiji, rekao je jedan američki zvaničnik za Reuters. Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) objavila je na platformi X da su potom izvedeni napadi na iranske nadzorne lokacije u Goruku i na ostrvu Kešm, koje se nalaze uz Hormuški moreuz.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je raketama gađala američke baze u regiji kao odgovor na američke napade te otvorila vatru na četiri tankera koja su pokušala proći kroz moreuz bez njenog odobrenja.

Kuvajtska protivzračna odbrana presretala je raketne i napade dronovima nepoznatog porijekla, prenijeli su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene i stanovništvu je naređeno da potraži sklonište. Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje države, ali američka vojska navodi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije pogodio cilj.

Sjedinjene Američke Države i Iran vode uglavnom indirektne pregovore s ciljem postizanja privremenog sporazuma koji bi zaustavio rat star tri mjeseca, dok bi pitanja poput iranskog nuklearnog programa bila predmet naknadnih pregovora.

https://t.co/otMGCOAWYY

— U.S. Central Command (@CENTCOM) June 6, 2026

Međutim, uprkos povremenim sukobima, dogovor i dalje nije na vidiku.

Kao dio mogućeg sporazuma, Teheran traži pristup milijardama dolara prihoda od nafte, ublažavanje sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade njegovih luka te veći utjecaj nad Hormuškim moreuzom. Iran je praktično blokirao prolaz kroz moreuz kojim je prije rata prolazilo oko petine svjetske nafte.

Predsjednik SAD-a Donald Trump suočen je s rastućim političkim pritiskom u zemlji zbog rasta cijena goriva i poziva da okonča nepopularni rat. On je za NBC izjavio da je većina iranskih postrojenja za proizvodnju dronova i projektila uništena, ali da Iran još uvijek raspolaže značajnim zalihama projektila.

„Imaju još projektila i dronova. Rekao bih da im je ostalo oko 21 do 22 posto projektila. To je i dalje mnogo, ali nije ni blizu onoga što su imali kada smo prvi put napali“, rekao je Trump.

Na pitanje zašto iransko rukovodstvo, uprkos teškoj situaciji, nije spremnije na dogovor, Trump je odgovorio:

"Zato što su snažni. Ponosni su. Postoje stvari za koje nikada nisu mislili da će ih morati učiniti, ali sada nemaju izbora. Samo je potrebno malo vremena."

Nakon što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana 28. februara, Teheran je odgovorio raketnim i napadima dronovima na zaljevske države koje ugošćuju američke vojne baze te je u velikoj mjeri obustavio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Sukob je doveo do rasta cijena nafte i poremećaja u lancima snabdijevanja. World Food Programme upozorio je u petak da rast troškova goriva i transporta milione ljudi približava gladi.

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei rekao je za CNN da mirovni sporazum zavisi od odluke američke administracije da odmrzne 24 milijarde dolara iranske imovine. Upozorio je da bi SAD „ušle u mračan period“ ukoliko ponovo pokrenu napade.