Njemački proizvođač baterija Varta proglasio stečaj: Kako je propao gigant i šta mu sada slijedi?
Njemački proizvođač baterija Varta je proglasio stečaj i u svakom slučaju želi reducirati svoju (pre)široku paletu proizvoda. No veliko je pitanje, hoće li ostati i za projekte budućnosti.
Malo koja marka baterija toliko je poznata kao Varta. Bilo da je riječ o uređajima, svjetiljkama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz Ellwangena već decenijamaa nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.
Oni prema kojima Varta ima dugovanja žele izdvojiti poslovanje s poznatim kućanskim baterijama iz koncerna, naveli su u saopćenju. Razlog je teška finansijska situacija kompanije. Preostala dva poslovna područja zbog toga bi mogla završiti u stečaju, javlja Deutsche Welle.
Dragan Bursać: U Šešeljevom gnijezdu ili zašto opozicioni političari iz RS toliko vole Vučića?
Prema vlastitim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 ljudi, od kojih mnogi rade u Ellwangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je Varta tada uz prihod veći od 790 miliona eura ostvarila gubitak od oko 64,5 miliona eura. Osim poznatih kućanskih baterija, kompanija proizvodi mikrobaterije, na primjer za slušna pomagala, kao i sisteme za pohranu energije za domaćinstva i industriju.
Fabrika u bavarskom Nördlingenu, koja zapošljava oko 350 radnika, trebala bi biti zatvorena još ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, Apple je odustao kao najvažniji kupac za taj pogon. Novi veliki kupci nisu pronađeni. Varta ondje do novembra još proizvodi gumbaste baterije za bežične slušalice američkog koncerna, no one će se ubuduće vjerojatno nabavljati iz Azije.
Njemačka zbog ogromnog duga kreće u obračun s utajivačima poreza: Pogledajte ko će prvi biti na meti
Glavni uzroci nove krize su znatno pogoršani tržišni uvjeti, slabija potražnja, nepovoljno stanje na berzi, te nedavna odluka tog ključnog kupca da prekine saradnju, saopćila je Varta.
Prema podacima kompanije, zahtjev za pokretanje postupka ne odnosi se samo na Varta AG kao matičnu kompaniju sa sjedištem u Ellwangenu, nego i na operativne jedinice Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.
Najvažniji potražitelji dugovanja, među kojima su Deutsche Bank te investicijski fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, u međuvremenu više ne vide održivo cjelovito rješenje. Kako je postalo poznato ove sedmice, žele izdvojiti poslovanje s kućanskim baterijama i za njega uspostaviti novu vlasničku strukturu.
Počeci Varte – čije je ime sastavljeno od početnih slova izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravak prijenosnih akumulatora) – sežu u 1887. godinu. Već je istraživač Fridtjof Nansen na svojoj polarnoj ekspediciji koristio Vartine baterije.
No taj proizvođač ima i svoju veoma mračnu prošlost: početkom dvadesetih prošlog stoljeća u "neprijateljskom" preuzimanju dionica kompanije koja se tada još zvala AFA (Accumulatoren-Fabrik Aktiengesellschaft) vlasnik postaje Günther Quandt. Ta porodica, danas poznata najprije kao vlasnik BMW-a je zapravo počela u tekstilnoj industriji, ali svoje golemo bogatstvo dobrim dijelom je stekla u doba nacističke Njemačke. Svakako je pomoglo i što je prva supruga Quandta, Magda kasnije postala supruga Josefa Goebbelsa. U AFA i pod upravu Quandta su tako dolazile praktično sve modernije fabrike akumulatora u osvojenim zemljama Europe jer je vojska trebala mnoštvo akumulatora - ne na kraju za flotu podmornica koje je opremala još i u Prvom svjetskom ratu. No u tim fabrikama su masovno radili logoraši i zarobljenici koji su morali baratati s kiselinama, olovom i opasnim tvarima praktično bez ikakve zaštite.
Općinski sud u Zenici donio privremenu mjeru kojom se odgađa stečaj Željezare
Usprkos tome, Günter Quandt je nakon rata u denacifikaciji prošao prilično glatko, a njegovo poslovanje je preuzeo njegov sin Herbert Quandt. Tek 2000. godine porodica je počela prodavati svoje dionice jer je postalo očito da su potrebne velike investicije. Jer Varta je već 1990-ih zapala u krizu, bila podijeljena i postupno rasprodana.
Austrijanac Michael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjel za mikrobaterije i deset godina kasnije izveo ga na berzu. Činilo se da je Tojner pogodio pravi trenutak: izlazak na berzu smatrao se uspješnim. Razvoj je prije svega potaknula naglo rastuća potražnja za punjivim litij-ionskim baterijama, na primjer za bežične slušalice i satove.
Godine 2019. Varta je ponovno kupila i odjel za kućanske baterije. U samo nekoliko godina koncern je gotovo učetverostručio prihode. Kako bi proširio proizvodnju, uloženi su milioni eura, ali su pritom preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električne automobile.
Prve pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je Varta postala previše ovisna o jednom od svojih glavnih kupaca – Appleu. Nakon toga se i svjetski privredni rast usporio, osjetila se i inflacija što je bio dodatni udarac tržištu potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama oslabila je. Varti su dodatne probleme stvarali konkurencija s Dalekog istoka i poteškoće u opskrbnim lancima.
Povrh toga, Vartina baterija za električne automobile ostala je proizvod samo za jedan manji segment. Namijenjena je hibridnim vozilima i može pohraniti relativno malu količinu električne energije. Pohranjuje energiju nastalu tijekom vožnje, na primjer pri kočenju. Tom energijom pokreće se električni motor koji pomaže motoru s unutarnjim izgaranjem. Uprava Varte više je puta tvrdila da postoji mnogo zainteresovanih kupaca, no jedini poznati kupac tada je bio Porsche.
Svaki potres u Volkswagenu zatrese i ostatak Europe: Kuda ide njemački automobilski div?
Operativne poteškoće, visoki dugovi i golemi gubici dodatno su pogoršali situaciju pa je Varta sve dublje tonula u krizu. Zaposlenici su najprije završili na skraćenom radnom vremenu, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i dioničara za loše stanje prvenstveno krive pogreške menadžmenta. I Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora Varte, nedavno je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung priznao: "Postavili smo ciljeve previsoko. Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju." Prema njegovim riječima, previše je novca uloženo previše olako.
Prema ocjeni poznavatelja industrije, Varta i dalje ima potencijal. Kompanija, među ostalim, radi na natrij-ionskim baterijama koje se smatraju tehnologijom budućnosti. Na toj osnovi mogli bi se razviti veliki i održiviji sistemi za pohranu energije u Europi.
No upravo ta budućnost zahtijeva novac. Prema podacima potražitelja, Varti je kratkoročno potrebno nekoliko desetaka miliona eura kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će biti potrebna tokom sljedećih godina, javlja Deutsche Welle.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.