Njemački parlament raspravljao o BiH: Fokus više nije samo na Dodiku, već i na blokadama iz Mostara

Njemački Bundestag raspravljao je u četvrtak, 7. maja, o produženju angažmana njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR Althea, a dokument njemačke vlade pokazuje zanimljivu promjenu tona kada je riječ o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Iako glasanje još nije završeno, očekuje se da će mandat biti produžen bez većih problema, uz nastavak njemačkog vojnog prisustva u BiH.

Posebnu pažnju izazvala je analiza političkih prilika u BiH koju je pripremila vlada kancelara Friedricha Merza. U dokumentu se ove godine više ne spominje ime Milorad Dodik, za razliku od ranijih izvještaja u kojima je direktno označavan kao nosilac secesionističke politike u bh. entitetu RS.

U dokumentu iz 2024. godine njemačka vlada upozoravala je na 'secesionističku retoriku Milorada Dodika', dok se u prošlogodišnjem i ovogodišnjem izvještaju govori uglavnom o 'autonomaškim tendencijama' u RS.

Istovremeno, u novom dokumentu prvi put se posebno naglašava djelovanje 'drugih nacionalističkih aktera' koji kroz političke blokade ugrožavaju funkcionalnost države. Iako nisu direktno imenovani, iz formulacija u dokumentu može se zaključiti da Berlin pažnju sve više usmjerava i prema političkim akterima iz Mostara.

Njemačka vlada u dokumentu ocjenjuje da je politički sistem BiH 'duboko podijeljen', uz veliki broj mehanizama veta na državnom i entitetskom nivou, što ozbiljno otežava donošenje odluka i provođenje reformi.

Podsjeća se i da je Europski savjet 21. marta 2024. odobrio otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom, ali se naglašava da zemlja mora nastaviti reforme u oblastima demokratije, vladavine prava i jačanja institucija. Berlin smatra da su slabe institucije, etničke podjele i stalne političke blokade razlog zbog kojeg BiH ostaje ranjiva na spoljne uticaje.

Njemačka vlada ističe da misija EUFOR-a ima ključnu ulogu u očuvanju sigurnog okruženja i odvraćanju potencijalnih destabilizacijskih poteza. Podsjeća se i da je mandat EUFOR-a jednoglasno obnovljen u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 31. oktobra 2025. godine, što je omogućilo nastavak prisustva europskih vojnika u BiH.

Zanimljivo je da Rusija u dokumentu nije direktno označena kao faktor destabilizacije u BiH, iako se Moskva jasno kritikuje zbog rata u Ukrajini. Analitičari smatraju da je razlog činjenica da Rusija nije blokirala produženje mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a.

Vlada Friedricha Merza, koja važi za znatno tvrđu prema Moskvi od prethodne administracije Olafa Scholza, u dokumentu naglašava da Njemačka neće odustati od podrške stabilnosti zapadnog Balkana.

Pored vojnog angažmana, Berlin ističe i projekte pomoći BiH kroz podršku demokratiji, nezavisnim medijima, ekonomskom razvoju, energetici, klimatskim projektima i borbi protiv trgovine ljudima.

U dokumentu se spominje i Christian Schmidt, čiji legitimitet osporavaju vlasti u RS. Iako mu nije posvećen veliki dio izvještaja, izvori iz Berlina navode da njemačka vlada čvrsto stoji iza Schmidta i protivi se bilo kakvom prijevremenom okončanju njegovog mandata.

Prema Daytonskom mirovnom sporazumu, visoki predstavnik nadležan je za civilnu implementaciju sporazuma, dok su za sigurnosni aspekt zaduženi NATO i EUFOR, koji je naslijedio nekadašnje misije IFOR-a i SFOR-a.