Njemačka vojska će ponovo biti "sposobna za rat"

Kakva bi trebala biti njemačka vojska u budućnosti i šta predviđaju nove Smjernice odbrambene politike? U svakom slučaju - Bundesver bi trebao ponovo biti "sposoban za rat".

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) nedavno je izazvao veliku pažnju kada je rekao da Bundesver ponovo mora da postane "sposoban za rat". On je taj izraz (kriegstüchtig) prvi pomenuo i unio u javnu diskusiju u intervjuima prošle sedmice.

Sada je jasno i zašto: ratna sposobnost Njemačke treba da postane maksima, vodilja djelovanja i novog shvatanja Bundesvera. U novim Smjernicama odbrambene politike taj izraz se pominje čak šest puta.

Smjernice su obavezujuća, konceptualna osnova njemačke odbrambene politike i revidiraju se svakih 10 - 15 godina. Posljednji put je to bilo 2011. kada je ministar odbrane bio Tomas de Mezijer CDU).

Rusija - najveća i trajna prijetnja

Nove smjernice opisuju Rusku Federaciju kao „najveću trajnu prijetnju miru i bezbjednosti u evroatlantskom prostoru". A fokus Bundesvera je stoga: odbrana zemlje i saveznika. Imajući u vidu Rusiju, generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer kaže da će Njemačka i njeni partneri u NATO-u ponovo morati da se nose sa vojnom prijetnjom jednog ravnopravnog protivnika.

I kancelar Olaf Šolc (SPD) polazi od toga da bi ruski agresorski rat u Ukrajini mogao da traje „veoma dugo". Na konferenciji Bundesvera je rekao da „naš mirovni poredak" vidi u opasnosti i priznaje da se Njemačka predugo „izvlačila". Prevedeno na običan jezik, to znači da se premalo ulagalo u odbranu.

U ovom kontekstu, zanimljivo je vidjeti kako njih dvojica vide budućnost njemačke vojske:

Oni hoće da Bundesver bude "kičma evropske bezbjednosti" i postane "dugoročni i pouzdani kamen temeljac konvencionalne odbrane u Evropi".

Njemačka treba da ispuni svoju vojnu odgovornost kao najmnogoljudnija i ekonomski najjača zemlja usred Evrope.

Tradicionalni saveznici kao što su SAD, Francuska ili Velika Britanija - ne pominju se u novim Smjernicama njemačke odbrambene politike.

Njemačka - podrška i uzor manjim državama

Umjesto toga, samom Bundesveru je donekle nespretno dodijeljena uloga "partnera za podršku". To znači da bi Njamačka trebala da postane vojni uzor i nacija pomagač manjim članicama NATO-a.

Konkretno, na primjer, kada je riječ o planiranoj zajedničkoj protivvazdušnoj odbrani pod nazivom "Evropski nebeski štit" (European Sky Shield) - koji je prije godinu dana pokrenula Njemačka, međutim, bez direktnih susjeda Francuske i Poljske.

Pored Njemačke, potpisnice (13.10.2022.) su bile Velika Britanija, Slovačka, Norveška, Estonija, Letonija, Mađarska, Bugarska, Belgija, Češka, Finska, Litvanija, Holandija, Rumunija i Slovenija. U međuvremnu su se priključile Danska, Švedska, Austrija i Švajcarska.

Kod takvih projekata radi se i o zajedničkoj nabavci sistema naoružanja. Na konferenciji Bundesvera kancelar je izričito pozvao druge nacije - da se pridruže.

Primjer iz prakse: krajem ljeta evropskim partnerima je predstavljen PVO sistem IRIS-T SLM, koji je uspješno korišten u Ukrajini. Estonija i Letonija su potom u septembru potpisale ugovore o nabavci. Zajedno sa Norveškom grade se podmornice. Njemačka hoće da u budućnosti smanji prepreke za saradnju - istim sistemima oružja među partnerima.

Industrija oružja ne mora da se brine za budućnost

Čuvena "prekretnica" o kojoj od početka rata u Ukrajini govori kancelar, za njega znači i intenziviranje saradnje sa industrijom oružja.

Olaf Scholz nema nikakvih inhibicija da razgovara sa industrijom i pita šta ona može da uradi. Pogotovo što je poslije napada Rusije na Ukrajinu potrebna dugoročna promjena odbrambene politike. A to takođe zahtijeva dugoročne narudžbine kod industrije oružja - koja može da se raduje "punim knjigama porudžbina".

Očekuje se da će do do kraja ove godine kroz Bundestag proći 50 projekata nabavki oružja. Tada bi dvije trećine specijalnog fonda Bundesvera od 100 milijardi evra vjerovatno bile ugovorno vezane. Novac finansiran kreditom mogao bi biti u potpunosti potrošen najkasnije do 2027/2028.

A šta onda? Ovo pitanje je daleko od odgovora, jer normalni budžet za odbranu u srednjoročnom finansijskom planiranju još nije povećan. A kada se specijalni fond potroši, u budžetu za odbranu i dalje ostaje godišnji jaz od oko 25 milijardi evra.

Obećanje generalima - pritisak na buduće njemačke vlade

Ipak, kancelar je njemačkim generalima obećao da će to definitivno biti riješeno tako da Bundesver dobije sredstva koja su mu potrebna - i kada se potroši specijalni fond. Radi se na „prilagođavanju", reako je Šolc na konferenciji Bundesvera, šta god to značilo kada se konkretno izrazi u novcu.

Kancelar doduše ne objašnjava odakle će doći novac. Istovremeno, obećava da će Bundesveru biti trajno zagarantovano dva odsto bruto društvenog proizvoda – do 2030-ih.

Međutim, Olaf Šcholz nema politički legitimitet za takve dugoročne odluke. Sve što može da uradi je da poveća pritisak na buduće savezne vlade da ne štede ponovo na Bundesveru.

Prema novim smjernicama odbrambene politike, Bundesveru je potrebna "promjena mentaliteta" da bi postao "sposoban za rat". Njemačka vojska je još uvijek daleko od svog cilja da bude "spremna za akciju i borbu u bilo kom trenutku".

Također je previše birokratizovana. A iz straha od grešaka odluke se ne donose ili se beskonačno delegiraju. Kancelar i ministar odbrane stoga žele drugačiju kulturu odnosa prema greškama.

Šcholz i Pistorijus također žele promjenu mentaliteta u društvu - jer postoje "znatne sumnje u otpornost" Njemačke.

Kao primer, jedan visoki oficir saniteta navodi proračune NATO-a, prema kojima bi u slučaju rata - 200 do 300 teško ranjenih vojnika svakodnevno moralo da se prebaci sa istočnog krila (NATO-a) u Njemačku i operiše. Bundesver nema dovoljno kapaciteta, a za to nisu spremne ni civilne bolnice. Kako je rekao, do sada su ta njeogva zapažanja izazvala vrlo malo pažnje u Ministarstvu zdravlja.

Implementacija često citirane "prekretnice" ne odnosi se samo na Bundesver, njegovo osoblje i njegovu opremu: njemačko društvo također treba da postane otpornije, na primjer kada se radi o sajber napadima i kampanjama dezinformacija.

Kancelar kaže da po tom pitanju "nije toliko pesimista". Ogromna većina shvata šta znači "prekretnica". To će pokazati budućnost, piše DW.