Nedodirljiv na dužnosti: Povratak Trumpa u Bijelu kuću zaustavit će kaznene postupke protiv njega  

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u srijedu u osnovi će prekinuti kaznene postupke protiv njega, barem na četiri godine koliko će biti u Bijeloj kući.

Posljednja pravna prepreka čeka ga 26. novembra u New Yorku prije službenog povratka u Bijelu kuću 20. janaura, a to je izricanje kazne u jedinom od četiri kaznena postupka koji njegovi advokati nisu uspjeli odgoditi, prenosi Hina.

Newyorški sud proglasio ga je krivim 30. maja za krivotvorenje dokumenata uoči izbora 2016.. Teoretski se suočava s kaznom do četiri godine zatvora.

Afera se odnosi na isplatu 130.000 dolara (237.367 KM), pod krinkom pravničkih troškova, pornografskoj filmskoj zvijezdi Stormy Daniels, kako bi je ušutkao zbog seksualnog odnosa 2006. Donald Trump sve poriče.

Da mu sudija Juan Merchan izrekne zatvorsku kaznu, u slučaju prve kaznene presude, sad se čini vrlo nevjerovatnim s obzirom na nepremostive praktične poteškoće koje bi izazvalo zatvaranje izabranog predsjednika, smatraju stručnjaci.

Što se tiče dva savezna slučaja koji se vode protiv njega, stvari su potpuno jasne barem u iduće četiri godine njegovog novog mandata.

Republikanski kandidat je krajem oktobra sugerirao da će, ako bude izabran za predsjednika, "otpustiti" posebnog tužitelja za ta dva slučaja Jacka Smitha, kojega je imenovao Merrick Garland, glavni državni tužitelj aktualne demokratske administracije.

"Otpustio bih ga za dvije sekunde", rekao je Trump u intervjuu, u odgovoru na pitanje hoće li sam sebe pomilovati ili će otpustiti posebnog tužitelja Jacka Smitha.

Dva slučaja koja istražuje posebni tužitelj usmjerena su na navodno nezakonite pokušaje Donalda Trumpa da poništi rezultate izbora 2020. i zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon odlaska iz Bijele kuće.

U prvom slučaju u Washigtonu, Vrhovni sud je 1. jula donio odluku da predsjednik Sjedinjenih Država ima široki imunitet od kaznenog progona, prisilivši Jacka Smitha da krajem augusta podnese revidiranu optužnicu.

Posebni tužitelj potom je u opsežnom dokumentu iznio svoje argumente kako bi ukazao na privatnu prirodu radnji zbog kojih treba goniti Trumpa, a koje, prema njegovim riječima, nisu obuhvaćene imunitetom od kaznenog progona za njegova "službena djela".

U drugom slučaju na jugoistoku Floride, sutkinja Aileen Cannon odbacila ga je 15. jula uz obrazloženje da su imenovanjem posebnog tužitelja u tom slučaju i financiranjem njegova rada prekršeni dijelovi ustava o imenovanju i troškovima. Ta je odluka trenutno u žalbenom postupku.

Novi predsjednik mogao bi imenovati novog glavnog državnog tužitelja koji bi otpustio Smitha ili jednostavno narediti ministarstvu pravosuđa da povuče optužbe. Pritom će se moći pozvati na stalnu politiku ministarstva pravosuđa da ne progoni aktualnog predsjednika.

No ta politika ne bi se trebala pravno primjenjivati ​​na kaznene postupke koji su pokrenuti prije njegovog dolaska na vlast pošto je "to sasvim drugačija situacija", rekla je Claire Finkelstein, profesorica prava na Sveučilištu Pennsylvania.

No "kako stvari sada stoje, moglo bi mu se suditi tek nakon odlaska s vlasti", dodala je.

Ono što preostaje su kazneni progoni u ključnoj saveznoj državi Georgiji gdje se protiv Trumpa i još 14 osoba vodi postupak iz sličnih razloga kao i u saveznom slučaju u Washingtonu, a na temelju zakona Georgije o organiziranom kriminalu.

U tom slučaju, odgođenom barem do iduće godine, sve će ovisiti o odluci državnog žalbenog suda koji je zaprimio zahtjev optuženih.