Naučnici upozoravaju na mogući scenarij iz 1815. godine, no posljedice bi mogle biti ozbiljnije

Planina Tambora promijenila je svijet kada je 1815. godine indonezijski vulkan eruptirao. Radilo se o najsnažnijoj erupciji zabilježenoj u historiji.

Uslijedila je "godina bez ljeta" - globalne temperature su pale, usjevi propali, ljudi gladovali, pandemija kolere se proširila i deseci hiljada su preminuli.

Od tada su eruptirali mnogi vulkani, ali Tambora ostaje posljednja masivna erupcija. Više od 200 godina kasnije, naučnici upozoravaju da bi se mogla dogoditi još jedna. Markus Stoffel, profesor klime na Univerzitetu u Ženevi rekao je da nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kad. Sada je svijet gušće naseljen i već zagrijan klimatskim promjenama, piše CNN.

"Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, čovječanstvo nema nikakav plan", upozorava Stoffel.

Tokom erupcije izbacuje se mješavina lave, pepela i plinova, uključujući ugljični dioksid koji zagrijava planet. Kod utjecaja na klimu, naučnike više zanima sumporni dioksid, koji erupcija može podići kroz troposferu u stratosferu. Nakon toga nastaju sićušne čestice aerosola koje raspršuju sunčevu svjetlost, odbijaju je natrag u svemir i hlade planet ispod sebe.

Dok se svijet bori s globalnim zagrijavanjem, razdoblje zahlađenja moglo bi zvučati pozitivno, ali naučnici kažu da je istina upravo suprotna. Osim što bi erupcija mogla uništiti obližnje gradove, upozoravaju da bi dugoročni učinci mogli biti kataklizmični.

Hladnije vrijeme, manje sunčeve svjetlosti i promjene padalina mogle bi utjecati na globalnu proizvodnju hrane i potencijalno dovesti do političkih napetosti, pa čak i rata. Ljudski i ekonomski danak bio bi golem, napominju naučnici. U ekstremnom scenariju, sličnom Tambori, ekonomski gubici mogli bi doseći više od 3,6 trilijuna dolara samo u prvoj godini.

Hlađenje ne bi ponudilo nikakvo olakšanje od klimatskih promjena jer bi se u roku od nekoliko godina planet vratio na stanje kakvo je bilo prije, a sljedeća erupcija mogla bi se dogoditi bilo gdje.

Postoje područja koja naučnici promatraju, iako ih je nemoguće tačno predvidjeti, uključujući Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na planetu i Yellowstone u zapadnom dijelu SAD-a, koji nije doživio veliku erupciju stotinama hiljada godina.