Šef NATO-ovih snaga u Europi odredio datum i vrijeme: '12. oktobra, Varšava'

Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi, američki general Alexus Grynkewich, pripremio je novu strategiju za brzo odbijanje potencijalnog ruskog napada na istočni bok NATO-a.

Plan pod zvučnim nazivom "Teorija pobjede" bit će službeno predstavljen idućeg ponedjeljka, 12. oktobra, kada će se u Varšavi sastati neformalna radna skupina posvećena budućnosti NATO-a, doznao je Bloomberg. Riječ je o takozvanom Bergenskom formatu.

Međutim, neće sudjelovati većina članica Saveza, pa tako ni Hrvatska. Osim Poljske, učesnici su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Finska, a i Danska bi se uskoro mogla pridružiti. Prvi sastanak te skupine održan je prošle godine u Bergenu u Norveškoj i otud naziv te inicijative. Puno je zanimljivije da Pentagon na varšavski sastanak nije pozvao važne američke saveznike, uključujući Francusku i Veliku Britaniju ili baltičke države.

Blokada kopnenim snagama

"Teorija pobjede" temelji se na integraciji tradicionalnih vojnih potencijala kao što su zrakoplovstvo, artiljerija, tenkovi i pješaštvo s novim obrambenim tehnologijama - posebno umjetnom inteligencijom, bespilotnim letjelicama i autonomnim sistemima s minimalnim ljudskim posadama.

Objavljivanje plana ima za cilj uvjeriti javno mnijenje u spremnost Saveza suočenog sa sve većim napetostima između NATO-a i Rusije te pokazati saveznicima kako će se tradicionalno oružje u praksi kombinirati s inovacijama koje dominiraju bojnim poljem otkako je pokrenuta ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, piše Jutarnji. 

Glasnogovornik generala Grynkewicha, pukovnik Martin O‘Donnell, odbio je ulaziti u operativne detalje, ali je naglasio da je inicijativa "isključivo obrambene prirode, namijenjena održavanju prednosti NATO-a". "S obzirom na nestabilno i složeno globalno sigurnosno okruženje, moramo sada stvoriti uvjete za odvraćanje agresije i, ako je potrebno, za pobjedu u slučaju napada", rekao je O‘Donnell.

Bloombergovi nalazi pokazuju da bi u slučaju otvorene agresije protiv države članice NATO-a Savez blokirao napad koristeći kopnene snage, ali i masovnu upotrebu jeftinih dronova i sustava za ciljanje temeljenih na umjetnoj inteligenciji. U najkraćem, primarni je cilj trenutno i golemo uništenje ruskih sustava zapovijedanja i upravljanja, što će dovesti do brzog poraza neprijatelja.

Dokument također snažno naglašava potrebu izbjegavanja nenamjernih provokacija i zajedničke borbe protiv hibridnih prijetnji, tj. agresivnih akcija koje još uvijek nisu i otvoreno ratovanje. Demonstriranjem pune spremnosti NATO želi navesti Rusiju da pretpostavi da nema šanse za uspjeh.

Prioriteti za izdatke

Takvo stajalište zagovara i glavni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji je nedavno podsjetio da iako trenutačno nema naznaka da Rusija priprema konvencionalni napad na države članice Saveza, Europa mora ostati stalno spremna na hibridne napade iza kojih stoji režim Vladimira Putina.

Objava novog koncepta podudara se s pregledom američkog angažmana na Starom kontinentu. Ovoga su ljeta Sjedinjene Države poslale poseban upitnik svojim europskim saveznicima. Washington je istražio razinu domaće odbrambene potrošnje i podršku politici predsjednika Donalda Trumpa.

Istraživanje je namijenjeno kao osnova za odluke o planiranom smanjenju američkih vojnih sredstava dodijeljenih obrani Europe. U sklopu istog istraživanja SAD je također pitao saveznike imaju li dodatne snage kojima bi mogli doprinijeti obrambenim planovima NATO-a pod zapovjedništvom generala Grynkewicha.

Nova strategija ima za cilj pomoći europskim prijestolnicama da utvrde prioritete za obrambene izdatke - postizanjem ravnoteže između tradicionalne opreme, poput tenkova, i modernih tehnologija. Zemlje istočnog krila već intenziviraju pripreme, piše Financial Times. Estonija premješta svoje trupe bliže granici s Ruskom Federacijom, a Poljska priprema donošenje zakona o punoj spremnosti države u slučaju rata. Prema navodima poljskih medija, odredbe zakona imaju za cilj pojednostaviti nacionalni sistem upravljanja obranom i ubrzati proces premještanja trupa na kritične lokacije.