Najveća oluja u zadnjih 100 godina u potpunosti razorila najsiromašniji teritorij Francuske

Sedam dana nakon najgoreg ciklona u posljednjih gotovo 100 godina, i dan nakon napetog predsjedničkog posjeta, siromašni francuski teritorij Mayotte u Indijskom okeanu još uvijek se bori s brojanjem mrtvih, obnavljanjem osnovnih usluga i pružanjem pomoći ugroženoj populaciji.

Ciklon Chido prouzrokovao je razaranja širom arhipelaga. Bolnice, već preopterećene, preplavljene su pacijentima koji ne pate samo od povreda izazvanih ciklonom, već i od dehidracije, pothranjenosti i bolesti.

U glavnoj bolnici na Mayotteu, u glavnom gradu Mamoudzou, ljekari su se suočavali s nizom kriznih situacija.

"Izgubili smo 40% soba za pacijente, oko 50 do 60 kreveta", rekao je doktor Roger Serhal, šef odjela za porodilište i ginekologiju. "Ogroman broj pacijenata dolazi u bolnicu, a mi nemamo mjesta da ih primimo."

Dok je Chido prošlog vikenda udarao arhipelag vjetrovima brzine 220 km/h (136 mph), Serhal i njegov tim su obavili tri porođaja, uključujući i carski rez.

Strukturna oštećenja bolnice prisilila su osoblje na triage, prioritetno primajući najsvjetlije slučajeve. Iako je službeni broj mrtvih ostao 35, prema podacima Francuskog ministarstva unutrašnjih poslova u subotu, broj ozbiljno povrijeđenih porastao je na 78, dok je 2.432 drugih zadobilo lakše povrede. Ministarka zdravlja Geneviève Darrieussecq upozorila je da su svi procijenjeni brojevi vjerojatno značajna podcijenjena "u odnosu na razmjere katastrofe."

Pomoć u hitnim slučajevima dostavljana je zrakom i morem. Od ciklona, 31 tona hrane i 108 tona vode stiglo je na otok, a još 1,6 miliona litara vode očekuje se u ponedjeljak brodom, navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Bolnica radi sa 50 posto kapaciteta, dok je 109 pacijenata evakuirano na francusko kopno zbog hitne pomoći. Tri napredne medicinske stanice uspostavljene su na Grande-Terre, glavnom otoku Mayottea, kako bi se zadovoljile potrebe koje su se povećale.

Oluja je uništila čitave kvartove. Mnogi ljudi su ignorisali upozorenja, misleći da oluja neće biti tako ekstremna. Što je još gore, mnogi migranti su izbjegavali skloništa iz straha od deportacije, saopštile su vlasti, dodajući da bi broj poginulih mogao biti u stotinama, pa čak i hiljadama.

Ljekari se boje da nedostatak čiste vode i struje — dodatno pogoršan prenatrpanim uvjetima života — postavlja temelje za zdravstvenu krizu. "Pacijenti dolaze jer njihove bolesti nisu liječene, nema vode, nema struje. Brinemo o epidemijama, poput kolere koju smo zaustavili prije nekoliko mjeseci", rekao je doktor Vincent Gilles, direktor hitne medicinske službe bolnice.