Može li Iran zatvoriti Moreuz i zaustaviti trećinu svjetske nafte?

Jedna od mogućih iranskih odmazdi je zatvaranje Hormuškog moreuza – ključnog pomorskog prolaza kojim svakodnevno prolazi petina svjetske nafte (oko 20 miliona barela) i veliki dio ukapljenog plina.

Takav potez mogao bi izazvati nagli rast cijena energenata širom svijeta.

Šta je Moreuz?

Moreuz je uski prolaz između Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata s jedne strane, te Irana s druge. On povezuje Persijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Na najužem dijelu, širok je svega 33 kilometra, a plovni put je širok tek oko 3 kilometra u oba smjera, što ga čini vrlo ranjivim na eventualne napade ili blokade.

Tržišta energenata su od početka izraelskih iznenadnih udara na Iran 13. juna bila u stanju povišene pripravnosti, jer se strahuje od prekida prometa nafte i plina kroz ovaj Moreuz. Iako su SAD i Izrael ciljali ključnu iransku energetsku infrastrukturu, do sada nije došlo do direktnih smetnji u pomorskom prometu.

Ko donosi odluku o zatvaranju?

Iran je u prošlosti nekoliko puta zaprijetio zatvaranjem Moreuza, ali do sada nije to učinio. Prema iranskim medijima, odluku o zatvaranju mora donijeti Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, a iranski parlament je navodno podržao tu mogućnost.

Ipak, odluka još nije konačna jer parlament još nije ratificirao odgovarajući zakon. Član parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost, Esmail Kosari, izjavio je da je parlament zaključio da treba zatvoriti Moreuz, ali da je konačna odluka na Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost.

Kako bi zatvaranje izgledalo u praksi?

Iran bi mogao pokušati postaviti minske barijere u Moreuzu ili koristiti svoje mornaričke i paravojne snage, kao što je Islamska revolucionarna garda (IRGC), da napada ili zaustavlja brodove u tom području.

Tokom Iransko-iračkog rata 1980-ih, dva su se protivnika sukobljavala u tzv. "Ratovima tankerima" u Perzijskom zaljevu – Irak je gađao iranske brodove, a Iran je uzvraćao napadima na komercijalne brodove, uključujući saudijske, kuvajtske i američke ratne brodove.

Napetosti u Moreuzu ponovno su eskalirale krajem 2007. godine u sukobima iranske i američke mornarice, uključujući incident u kojem su iranski brzojurišni čamci približili američkim ratnim brodovima, ali bez upotrebe oružja.

U aprilu 2023. godine iranske snage su zaplijenile tanker Advantage Sweet u Omanskom zaljevu, koji je bio u čarteru kompanije Chevron, a tanker je oslobođen nakon više od godinu dana.

Koje bi bile posljedice za svjetsku ekonomiju?

Američki državni sekretar Marko Rubio apelovao je na Kinu da utječe na Iran da ne zatvara Moreuz, nazivajući takav potez ekonomskim samoubistvom za Teheran.

Zatvaranje Moreuza moglo bi uključiti i arapske države Zaljeva, koje su bile kritične prema izraelskim napadima, jer bi morale zaštititi svoje trgovačke interese. Najviše bi patila Kina, drugi najveći svjetski potrošač, koja kupuje skoro 90% iranske nafte (oko 1,6 miliona barela dnevno), iako pod međunarodnim sankcijama.

Prema procjenama Goldman Sachsa, blokada Moreuza mogla bi podići cijenu barela nafte iznad 100 dolara, što bi povećalo proizvodne troškove i posljedično utjecalo na rast potrošačkih cijena, posebno energentski zahtjevnih proizvoda poput hrane, odjeće i hemikalija.

Zemlje koje uvoze naftu mogle bi osjetiti porast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta, što bi moglo odgoditi smanjenje kamatnih stopa od strane centralnih banaka.

Šta nas uči historija?

Ipak, historija pokazuje da su prekidi u snabdijevanju naftom obično kratkotrajni.

Prije Drugog zaljevskog rata 2003., cijena sirove nafte je od kraja 2002. do marta-maja 2003. porasla za 46%, ali se brzo stabilizirala neposredno prije početka američke vojne kampanje. Slično, nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., cijene su skočile do 130 dolara po barelu, ali su se već do avgusta vratile na oko 95 dolara.