Mount Everest se pretvara u deponiju smeća

Otkad se 1953. Sir Edmund Hillary popeo na 8.848 metara visoki vrh Mount Everest - poznat kao Chomolungma u Tibetu i Sagarmatha u Nepalu - hiljade su nagrnule u pokušaju uspona na vrh.

Uz alpiniste koji u velikom broju slučajeva pokušavaju za sobom ne ostaviti tragove, na krov svijeta počele su u organizaciji specijaliziranih agencija pristizati turističke skupine čiji članovi s mnogo novca pokušavaju osigurati svoje mjesto na vrhu. Ali ono što s njima ide prema gore, ne spušta se i dolje, što znači da na padinama planine ostaju tone smeća.

Kada turisti uklanjaju svoje visinske logore, za sobom ostavljaju šatore, slomljenu opremu, prazne boce s kisikom i prilične količine izmeta.

"To je odvratno, pravo ruglo", rekao je šerpa Pemba Dorje. "Planina nosi tone otpada."

I Tibet i Nepal pokušavaju novim sistemima doskočiti tom problemu i potaknuti penjače da sa sobom odnesu otpad.

Nepal traži depozit od 4.000 dolara po timu koji se vraća ako svaki član donese sa sobom najmanje 8 kilograma smeća.

U Nepalu su se rezultati pokazali. Penjači su sa sobom vratili 25 tona smeća i 15 tona izmeta, ali to je samo mali dio otpada razasutog po planini. Problem je u tome što turisti, koji su već dali 100.000 dolara za trekking, ne mare za taj relativno mali iznos depozita.

Po izvještaju iz 2016., šerpe uklanjaju 11.793 kilograma ljudskog izmeta svake godine, koji odlažu u jarke u obližnjem selu. To postaje noćna mora za stanovnike, pogotovo u vrijeme monsuna kada se sadržaj ispire u u njihovu rijeku. 

VIDEO: Decades of commercial mountaineering have turned Mount Everest into the world's highest rubbish dump as an increasing number of big-spending climbers pay little attention to the ugly footprint they leave behind pic.twitter.com/TrEqVVdLPX

— AFP news agency (@AFP) June 18, 2018