Moguće promjene pravila kretanja unutar Schengena

Odluka Savjeta ministara EU o promjenama u slobodnom režimu kretanja ljudi unutar granica zemalja koje su potpisale Šengenske ugovore očekuje se u junu ili julu nakon što zemlje članice usklade stavove međusobno i sa Evropskom komisijom.

Savjet ministara EU održao je uvodnu raspravu o ovim promjenama u zemljama potpisnicama Šengena, a to su sve zemlje EU (osim Velike Britanije i Irske), kao i tri zemlje koje nisu članice Unije - Švajcarska, Norveška i Island.

"Slobodno kretanje unutar šengenskog prostora biće sačuvano", rekli su ministri EU nakon sastanka na kome su kritikovali Dansku, jer je najavila da će uvesti granične kontrole. Kopengahen je poslije povukao tu izjavu koja je data, kako su rekli danski izvori, na marginama Savjeta, da bi se zadovoljila jedna desničarska, antiimigrantska stranka u koalicionoj vladi.

Skoro sve zemlje zapadne Evrope sklone su pooštravanju šengenskog režima, a kao prvi motiv navodi se strah od ulaska sjevernoafričkih izbjeglica nakon tamošnjih sukoba i nemira. Za promjene koje bi vodile mogućnosti da se lakše i brže uvede granična kontrola, najviše se zalažu Francuska, Italija, Holandija, Danska, Švedska i Finska.

Ove zemlje žele da se proširi lista situacija u kojoj članica može "na određeno vrijeme", suspendovati slobodno kretanje ljudi. Do sada su to bile situacije koje su mogle ugroziti javni red i mir, na primjer veliki sportski događaji, kao Svjetsko prvenstvo u fudbalu.

Nove situacije su nemogućnost članice koja graniči sa zemljama koje nisu u EU da provodi kvalitetnu kontrolu ulaska u Uniju, kao i "neočekivani priliv migranata".

Kao ilustracija navodi se primjer Grčke koja ne kontroliše dovoljno granicu sa Turskom, a migranti se slobodno smještaju u bogatim zapadnoevropskim zemljama.

Neočekivani priliv migranata odnosi se na očekivanje da će iz arapskih zemalja, nakon nemira, doći do kretanja prognanika prema bogatim zapadnoevropskim zemljama.

Promjene se moraju dogovoriti sa Evropskom komisijom koja želi tačnu i preciznu proceduru za privremenu suspenziju slobodnog kretanja ljudi. Nasuprot tome, članice žele da one mogu momentalno da odluče da li će uvesti graničnu kontrolu.

Očekuje se da će o ovom pitanju biti postignut kompromis u naredna dva mjeseca.