Merz kritikovao izraelske akcije u Gazi: "To je ljudska tragedija i politička katastrofa"

Njemački kancelar Friedrich Merz izazvao je pažnju svojim nedavnim izjavama o izraelskoj vojnoj operaciji u Pojasu Gaze, nazvavši je "ljudskom tragedijom i političkom katastrofom".

Govoreći na Europskom forumu u Berlinu, Merz je izrazio sumnju u ciljeve izraelskih akcija, ističući kako, iako je svjestan njemačke historijske odgovornosti, smatra da kada se prekorače granice i kada se stvarno krši međunarodno humanitarno pravo, i njemački kancelar mora nešto reći o tome.

Ovakav jasan ton do sada nije bio karakterističan za visoke njemačke zvaničnike kad je riječ o ratu u Gazi.

Izraelski ambasador u Njemačkoj Ron Prosor odmah je reagovao.

"Riječi njemačkog kancelara Friedricha Merza imaju težinu. Pošto je on prijatelj Izraela, njegove riječi shvatamo ozbiljno – za razliku od onih koji Izrael stalno jednostrano kritikuju."

Prosor je dodao da Izrael nakon 7. oktobra ne može dozvoliti postojanje još jedne "Hamasove terorističke države", naglašavajući dilemu u kojoj se Izrael nalazi – istovremeno spašavati taoce, snabdijevati civile i boriti se protiv terorista.

Tišina iz Izraela govori mnogo

Iako su izraelski mediji prenijeli Merzove izjave, službeni komentari iz političkog vrha Izraela za sada izostaju. Prema mišljenju Simona Wolfganga Fuchsa, stručnjaka za islam sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu, to nije slučajno.

"Merz je, uprkos kritikama, ostao prilično neodređen po pitanju mogućih posljedica", kaže Fuchs. On smatra da upravo šutnja pokazuje koliko su izjave ozbiljno shvaćene u Jerusalimu.

List Haaretz takođe ističe da Netanjahu, kada kritike dolaze s lijeve strane, reaguje optužbama za antisemitizam. Međutim, na kritike pro-izraelskih političara, poput Merza, gotovo ne reaguje.

"Poput Donalda Trumpa... čini se da samo desno orijentisani političari imaju uticaj na buntovnog premijera", navodi Haaretz, koji zaključuje da Izrael danas najviše sluša svoje konzervativne saveznike.

Novi tonovi iz Njemačke

Stručnjak za Izrael Peter Lintl iz berlinske Fondacije za nauku i politiku primjećuje da su se kritike na račun Izraela intenzivirale i iz drugih europskih zemalja, te da je većina EU članica glasala za reviziju sporazuma o pridruživanju s Izraelom – koji uz ekonomsku saradnju, podrazumijeva i poštivanje ljudskih prava.

U tom širem kontekstu, kaže Lintl, "novi tonovi iz Njemačke sigurno će biti primijećeni u Izraelu".

Simon Fuchs dodaje da među Izraelcima raste osjećaj zabrinutosti da zemlja sve više gubi međunarodnu reputaciju.

"Imam utisak da se mnogi boje kako Izrael više neće biti viđen kao dio zapadne zajednice vrijednosti, iako snažno žele ostati njen dio."

Može li kritika promijeniti tok rata?

Ipak, pitanje je može li kritika, pa čak i ona iz Berlina, uticati na dalji razvoj. Lintl podsjeća da Netanjahu politički zavisi od ekstremnih članova svoje koalicije, od kojih neki zagovaraju ponovnu okupaciju Gaze. 

List Haaretz u završnici poručuje da je vrijeme da se njemački političari suzdrže od izjava o svojoj "odgovornosti za postojanje Izraela", i da preispitaju kako izgleda to postojanje danas – posebno jer ono počiva i na njihovoj podršci.

"Kao prijatelj Izraela, Merz mora odlučiti hoće li ostati samo viralan na Instagramu ili će učiniti sve što može da zaustavi okrutno ubijanje palestinske djece u Gazi", zaključuje Haaretz.