Ljubavnice, špijuni i pad šefa Nvidije: Kako strane službe koriste "medene zamke" za krađu tajni

Kada čujete pojam "medena zamka" (honey trap), vjerovatno prvo pomislite na scenu iz filmova o Jamesu Bondu: prelijepa, misteriozna žena koristi svoj šarm kako bi se približila nesmotrenoj meti, glumeći naklonost dok istovremeno izvlači vrijedne informacije.

Međutim, ova taktika nije samo klišej iz špijunskih trilera; ona ima dugu historiju i špijuni širom svijeta je i dalje koriste, piše CNN.

Posljedice po kompanije i pojedince koji upadnu u takvu mrežu mogu biti spektakularne.

Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, to je možda upravo naučio na teži način. U četvrtak 12. novembra je podnio ostavku nakon sedmice previranja u njegovoj kompaniji, najvećem svjetskom proizvođaču čipova za umjetnu inteligenciju (AI), koju su prvobitno pokrenuli izvještaji da je bio u aferi sa ženom za koju američki zvaničnici vjeruju da je prosljeđivala informacije kineskoj vladi.

Mnogi detalji su i dalje nejasni, poput toga kako i kada su kineski obavještajci vrbovali Alice Huang (koja nije u srodstvu s njim) i koje su informacije, ako ih je uopšte bilo, procurile.

Peking je optužbe da je ona špijunirala za Kinu nazvao "neosnovanim špekulacijama". No, ova afera ima ozbiljne implikacije koje daleko prevazilaze samu Nvidiju i Jensena Huanga, prije svega na odnose između SAD-a i Kine, glavnih rivala u utrci za dominaciju u oblasti umjetne inteligencije.

Mnoge visokopozicionirane ličnosti su u prošlosti postale žrtve obavještajnih operacija "medenih zamki". Korištenje medenih zamki je "jedan od najstarijih trikova" u špijunaži, posebno među kineskim i ruskim agentima.

Kako postaviti medenu zamku

Obavještajna služba svake zemlje cilja pojedince koji bi mogli imati pristup važnim informacijama, kaže John Sipher, bivši obavještajac CIA-e koji je služio u Aziji i Evropi, a sada je viši saradnik u Centru za obavještajne poslove, politiku i međunarodnu sigurnost Michael V. Hayden. Međutim, autoritarne vlade su često u boljoj poziciji da prisile agente na zahtjevne misije koje uključuju seks i romansu.

"Ono što Kinezi, Rusi i drugi mogu uraditi jeste da upotrijebe mnogo više manipulacije i pritiska (kako bi regrutovali špijuna)", rekao je Sipher. "Mogu reći: 'Slušaj, nećemo ti dozvoliti da se vratiš kući ili nećeš moći vidjeti svoju porodicu, osim ako ne budeš radio za nas.'"

Postoji mnogo načina da se postavi medena zamka.

Jedna metoda je namamiti metu u kompromitujuću situaciju, a zatim je ucjenjivati ili joj prijetiti. Naprimjer, ako meta posjeti bordel ili spava sa seksualnom radnicom, obavještajna agencija tada upada i kaže:" 'Pa, možemo vas uhapsiti ili nam možete pomoći'", objašnjava Peter Mattis, predsjednik Fondacije Jamestown, vašingtonskog instituta za odbrambenu politiku.

Drugi način – koji se najčešće prikazuje na filmu i u medijima, ali je rjeđi u stvarnom životu – jeste da obučeni strani agent direktno priđe meti s namjerom da je zavede i iskoristi od samog početka, kaže Sipher.

Jedan takav primjer dogodio se kada je agentica izraelskog Mossada, predstavljajući se kao američka turistkinja "Cindy", zavela, a zatim otela bivšeg nuklearnog tehničara Mordechaija Vanunua, koji je britanskoj štampi odao eksplozivne tajne o tada još uvijek neprijavljenom izraelskom nuklearnom programu.

Ipak, najvjerovatniji scenarij je sljedeći: muškarac ili žena spontano razviju vezu s nekim ko je od interesa za obavještajnu službu. Agencija sazna za tu vezu, a zatim regrutuje tu osobu – bilo putem podsticaja ili prisile – da prikuplja informacije od mete.