Nekada turistički raj sada hoteli zjape prazni: "Neko naiđe tek svakih pola sata ili sat"

Kubanski turizam ima sve, bijele pješčane plaže, španske kolonijalne tvrđave i bogatu historiju. Sve osim turista.

Ekonomija otoka našla se u začaranom krugu nakon niza sankcija koje je administracija Donalda Trumpa uvela protiv komunističke vlasti na Kubi.

Kako se usluge urušavaju, a nestašice pogoršavaju, strani posjetioci i prihod koji donose, nestali su brže nego led u mojitu tokom ljetnog dana.

Nekada popularne turističke destinacije sada izgledaju kao gradovi duhova, uključujući i Staru Havanu, prvobitno naselje kubanske prijestolnice osnovano u 16. stoljeću, koje se smatra jednim od najbolje očuvanih primjera španske kolonijalne arhitekture u Americi.

"Nema turista", rekao je Elio, član gitarističkog dua koji već gotovo 30 godina izvodi tradicionalnu kubansku muziku u blizini historijskog trga u Staroj Havani. Nije želio otkriti prezime zbog straha od mogućih posljedica razgovora sa stranim medijima.

"Možda su kod kuće. Sada neko naiđe tek svakih pola sata ili sat."

U prvih pet mjeseci 2026. godine Kubu je posjetilo svega 360.000 turista, što je pad od čak 58 posto u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima kubanske vlade.

Poređenja radi, susjedna Dominikanska Republika u istom periodu zabilježila je više od deset puta veći broj turista.

Ekonomski pritisak

Vojni napad Trumpove administracije na Kubi savezničku Venezuelu u januaru prekinuo je ključni dotok nafte na otok.

Ubrzo nakon toga uslijedila je blokada nafte koju su naredile Sjedinjene Američke Države, dodatno destabilizirajući ionako slabu ekonomiju i uzrokujući da brojne aviokompanije otkažu letove jer više ne mogu dopunjavati gorivo na Kubi.

Nova runda američkih sankcija usmjerena je protiv stranih kompanija koje posluju s kubanskom vojskom, koja kontroliše veliki dio turističkog sektora. Zbog toga su mnogi međunarodni hotelski lanci napustili otok.

Administracija Donalda Trumpa tvrdi da je ekonomski pritisak usmjeren na to da natjera kubansku vladu da otvori politički sistem i omogući direktna strana ulaganja, uključujući i turistički sektor.

U intervjuu za Axios u junu, Trump je potencijal kubanskog turizma uporedio s naftnim bogatstvom Venezuele, dok razmatra dodatne mjere prema kubanskoj vladi, uključujući i vojnu intervenciju.

"Venezuela ima naftu. Kuba nema. Kuba ima lijepu imovinu i prekrasnu obalu", rekao je Trump.

Kubanski turizam već je pretrpio veliki udar tokom pandemije i od tada se nije uspio oporaviti.

Sve strožije američke ekonomske sankcije dodatno su pogoršale situaciju, sprečavajući mnoge turiste da posjete zemlju ili odvraćajući one koji su to planirali.

Turističke agencije, poput britanske Cubania Travel, bile su prisiljene obustaviti sva putovanja na neodređeno vrijeme.

"Ko bi želio putovati u zemlju koja je u ovako teškoj situaciji? Ljudi su spremni prihvatiti određenu nelagodu na odmoru, ali ovo postaje neka vrsta mračnog turizma ako sada idete na Kubu", rekla je direktorica Cubania Travel Lucy Davies.

Davies je kazala da pokušava pomoći Kubancima tako što prikuplja sredstva za donacije hrane širom otoka, a istovremeno osigurava posao lokalnim vodičima koji više nemaju turiste.

"Stalno sam slušala priče ljudi koji se bore da pronađu hranu. Nećemo moći pomoći svima. To je samo kap u moru, ali to je ono što možemo učiniti", rekla je.

Loša opklada?

Trumpov pritisak nije mogao doći u gore vrijeme za Kubance, nakon što je njihova vlada posljednju deceniju veliki dio budućnosti zemlje vezala upravo za turizam i izgradnju brojnih novih hotela – koji sada zjape prazni.

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel prvi put je u junu izjavio da bi Kubanci – bilo oni na otoku ili u dijaspori – mogli preuzeti upravljanje hotelima u okviru novih reformi kojima se pokušava spasiti ekonomija.

"Otvoreni smo za Kubance koji žele ulagati i upravljati hotelima. Ove poslovne mogućnosti ponudili smo i Kubancima koji žive u inostranstvu", rekao je Díaz-Canel.

Prema važećim zakonima, kubanska vlada bi i dalje zadržala potpuno vlasništvo nad hotelima.

Ekonomista Pedro Monreal, koji živi u Španiji, rekao je za CNN da sumnja da bi kubanski privatni sektor mogao preuzeti upravljanje državnim hotelima.

"Nerealno je očekivati da Kubanci, bilo oni u egzilu ili na otoku, mogu zamijeniti hotelske lance. Za to su potrebni ogroman kapital, razvijeni lanci snabdijevanja i znanje koje kubanski privatni sektor trenutno nema", rekao je Monreal.

Dodao je da je država previše ulagala u hotele, trošeći mnogo više na turističku infrastrukturu nego na zdravstvo, obrazovanje ili poljoprivredu.

Prema njegovim riječima, velika ovisnost o turizmu, zajedno s Trumpovim sankcijama, sada dovodi kubansku vladu u finansijski kolaps.

Uprkos krizi, kubanska vlast nastavlja graditi nove hotele koje zemlji, čini se, više nisu potrebni.

Prazni hoteli postali su gorki simbol propasti industrije koja je nekada smatrana ključem ekonomske budućnosti Kube.