Konferencija UN o klimatskim promjenama: "Imamo sve manje vremena"

Predsjednik COP29 Mukhtar Babayev na konferenciji UN o klimatskim promjenama obratio se u subotu, 23. novembra 2024. godine zvaničnicima zemalja i pozvao da "premoste podjele".

"Oči svijeta su uprte u nas, međutim vrijeme nije na našoj strani i molim vas da sada pojačate međusobne angažmane", rekao je.

Ovogodišnja konferencija se održava u Bakuu, Azerbejdžanu, a između ostalog na istoj je govorio i tada predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović. 

Obraćanje Denisa Bećirovića pročitajte OVDJE.

Alijansa malih ostrvskih država (AOSIS), koja predstavlja male ostrvske države, izašla je iz pregovora. One su bile jedna od najglasnijih grupa u pozivanju na bržu klimatsku akciju, jer su ove nacije zaista na prvoj liniji globalnog zagrijavanja.

Rastuće more predstavlja egzistencijalnu prijetnju zemljama kao što su Maldivi, gdje je oko 80% kopna manje od 1 m iznad nivoa mora.

Studija objavljena 2018. godine pokazala je da bi mnoga nisko ležeća atolska ostrva mogla postati nenaseljena do sredine ovog stoljeća zbog redovnih obalnih poplava. Mala ostrva, uključujući i ona na Karibima, takođe su neproporcionalno pogođena drugim klimatskim opasnostima, kao što su tropske oluje . Članovi AOSIS-a dali su mali doprinos klimatskim promjenama i generalno nemaju resurse da se prilagode rastućim temperaturama.

22. novembra 2024. godine, na sjednici donesen je i nacrt prijedloga koji govori o tome koliko bi novca siromašne nacije dobile od bogatijih da se izbore sa klimatskim promjenama.

• To je povećanje novca, sa 250 milijardi dolara na 300 milijardi dolara. Ali znamo da siromašne zemlje žele blizu 500 milijardi dolara da bi bile kompetentne da se izbore sa klimatskim promjenama,
• Tekst "ohrabruje" zemlje u razvoju da takođe daju novac - prema Pariskom sporazumu iz 2015. samo bogatije zemlje treba da daju novac. Već nam je rečeno da je ovo glavna crvena linija za mnoge zemlje u razvoju,
• Zemljama u razvoju bi se moglo svidjeti što postoji obaveza da se utrostruči iznos novca koji se posebno izdvaja za zaštitu ljudi od klimatskih promjena. Historijski gledano, većina novca je otišla samo na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Šta bi bilo potrebno zemljama u razvoju da prihvate ovaj nacrt sporazuma? Može li povećanje iznosa gotovine na 500 milijardi dolara biti dovoljno?

To objašnjava zašto su predstavnici "malih" zemalja toliko ljuti zbog dogovora, za koji kažu da " pokazuje takav prezir prema ugroženim ljudima ".

Šef uticajne grupe koja predstavlja siromašnije zemlje kaže da se pregovori o klimi nastavljaju.

"Još uvijek u intenzivnim konsultacijama", piše Evans Njewa, predsjednik grupe za najmanje razvijene zemlje, koji je iz Malavija, na platformi X.

"Ostajemo posvećeni poštenom i uravnoteženom procesu. To je za opstanak naših 1,1 milijardu ljudi i naše planete", rekao je.