Ko je Pete Hegseth, Trumpov "ministar rata" i zašto je važan?

Po oštrim riječima američki ministar odbrane Pete Hegseth je poznat već dugo. To je bilo tako i dok je bio novinar na konzervativnom američkom TV-kanalu Fox News, gdje je hvalio ozbiljnost i političke instinkte Donalda Trumpa.

To posebno prija Trumpu i pristalicama njegovog MAGA-pokreta ("Make America Great Again" -"Učiniti Ameriku ponovo velikom").

Međutim, danas je Hegseth na čelu najjače vojske na svijetu i po Trumpovoj naredbi nazivaju ga "ministrom rata". To izaziva pažnju u cijelom svijetu, posebno kada koristi riječi koje se kreću na granici međunarodnog prava. Na konferenciji za novinare o ratu protiv Irana početkom marta nazvao je pravila upotrebe sile za američke vojnike "glupim".

Time je dovodio u pitanje pravila koja u suštini štite civile i sprječavaju ratne zločine. Sredinom marta otišao je korak dalje i najavio "no quarter, no mercy for our enemies" u Iranu, što se može prevesti kao: nema milosti, nema oprosta za naše neprijatelje.

Prevedeno na vojni žargon to znači da će se ubijati i oni koji su se predali, objašnjava stručnjakinja za međunarodno pravo Jacqueline Hellmann sa Univerziteta Complutense u Madridu.

"Ova izjava aludira na praksu koja je izričito zabranjena." Kao čista retorika, to ne bi bilo kažnjivo, ali rečenica bi se mogla smatrati ratnim zločinom ako se kao naredba provede kroz vojne akcije.

Igra li se Hegseth sa međunarodnim pravom?

Nije prvi put da kritičari povezuju Hegsetha s ratnim zločinima. Prilikom jednog od kontroverznih napada američke vojske na navodne krijumčarske brodove iz Venecuele, preživjela su dva člana posade. Oni su potom ubijeni u drugom napadu. Mediji su prvobitno izvijestili da se to desilo jer je Hegseth naredio da niko ne preživi. Ministar odbrane to je negirao. Također, admiral Frank Mitch Bradley, koji je donosio naredbe, izjavio je da je odluku donio sam jer su preživjeli još uvijek predstavljali prijetnju.

Ipak, postoje dodatne indicije da Hegseth ima problema s poštovanjem Ženevskih konvencija i Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda. U podcastu bivšeg elitnog vojnika Shawna Ryana branio je tri bivša američka vojnika, koji su osuđeni za ratne zločine, a 2019. ih je Trump pomilovao. Pravila upotrebe sile nazvao je nemogućim i rekao da su napisana za gubitnike i da su stavila našim momcima lisice. Kao primjer naveo je pravilo da američki vojnici smiju pucati na naoružane sumnjive neprijatelje tek kada ovi nišane na njih.

U Iraku je rekao podređenima: "Momci, mi nećemo tako!"

Pete Hegseth, rođen 1980. godine, odrastao je u predgrađu Minneapolisa/Saint Paula u Minnesoti. Nakon srednje škole studirao je politiku na elitnom univerzitetu Princeton, gdje je kao urednik "Princeton Tory" postao predvodnik konzervativnog načina razmišljanja.

Nakon diplome, 2003. se prijavio u vojsku. Tokom službe bio je na zadacima u američkom zatvoru Guantanamo Bay na Kubi, u Iraku i Afganistanu, dobio je nekoliko priznanja i postao major. 2014. je prešao u rezervu Nacionalne garde.

U isto vrijeme započeo je rad na Fox News kao komentator i voditelj, što ga je učinilo poznatim široj publici. Hegseth se sve više prikazivao kao iskusan frontman sa čvrstim, mišićavim tijelom i čeličnom voljom za borbu za konzervativne vrijednosti, između ostalog, prikazan i sa golim torzom u objavama na društvenim mrežama i u knjigama poput "Modern Warriors" (Moderni ratnici) i "American Crusade" (Američki krstaški pohod).

Optužbe za ekstremizam

Do 2024. Hegseth je ostao rezervista Nacionalne garde, ali je potom sam tražio da ode, nakon što su ga kolege označile kao mogućeg ekstremistu. Razlog su, kako je rekao u podcastu "Shawn Ryan Show", bili postovi na društvenim mrežama i tetovaže. Na grudima ima tzv. Jerusalimski krst, prvi put dokumentovan kao simbol krstaša, a na bicepsu natpis "Deus Vult" (Bog to želi).To je bio ratni poklič krstaša a danas je popularan slogan u desno-ekstremnim krugovima.

Kada je postalo poznato da Trump želi Hegsetha imenovati ministrom odbrane Sjedinjenih Američkih Država, pojavili su se otpori čak i unutar njegove Republikanske stranke. Mnogi su preferirali klasičnog političara iz oblasti odbrane. Trump se ipak izborio i objasnio svoj izbor riječima: "Pete je strog, pametan i uvjereni sljedbenik America First."

Čini se da je Hegsethova lojalnost bila važnija od stvarne podobnosti za ovu funkciju,  jer političkog iskustva je imao vrlo malo.

Ipak, Trump ga je 2025. imenovao ministrom odbrane. Tokom potvrde u Senatu morao je odgovarati na kritička pitanja. Republikanka Joni Ernst, sama veteranka iz rata sa Irakom, detaljno ga je ispitivala o njegovom stavu prema ulozi žena u vojsci. Hegseth je ranije bio protiv borbenih zadataka za žene i raznolikosti u vojsci. Pred Senatom je neke stavove ublažio, ali je naglasio da je vojna efikasnost važnija od politike ravnopravnosti, prenosi DW.

Pojavila su se i pitanja njegove lične podobnosti: jedna žena je nakon vanparničnog dogovora povukla tvrdnju da ju je Hegseth 2017. silovao. Kao ministar, tvrdio je da je bila saglasna da vode seks, ali je događaj opisao kao ozbiljan prekršaj prema tadašnjoj supruzi. Takođe je negirao optužbe s raznih strana da ima problem s alkoholom.

Obnoviti ratnički duh

Ključno glasanje u Senatu završilo je neriješeno, čak su tri republikanca bila protiv. No, Hegseth je postao ministar jer ga je JD Vance, kao potpredsjednik s odlučujućim glasom, podržao.

Od tada Hegseth nastavlja sa realizacijom planova da ukloni raznolikost kao kriterij u američkim oružanim snagama. Neki posmatrači povezali su otpuštanje i degradiranje dugogodišnjih generala s tom namjerom. U martu 2025. našao se pod pritiskom zbog curenja tajnih informacija koje je navodno nenamjerno dijelio u chatovima s novinarima i neovlaštenim osobama.

Ministar odbrane izazvao je pažnju u septembru 2025., kada je stotine američkih generala – neki u aktivnim misijama širom svijeta – pozvao na sastanak u mornaričkoj bazi Quantico (Virginia) da ih zajedno s Donaldom Trumpom uvjeri u svoj kurs. Po Hegsethovim riječima, cilj je bio prvenstveno obnoviti ratnički duh.

Sve najvažnije vijesti sa Bliskog istoka iz minuta u minut pratite na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.