Klimatski fenomeni mijenjaju vrijeme: Pogledajte šta nas čeka tokom zime

Dok se izuzetno snažni Super El Niño ubrzano razvija iznad tropskog Pacifika, meteorolozi prate još jedan važan fenomen koji bi mogao imati veliki utjecaj na vremenske prilike širom svijeta tokom zime 2026/2027.

Riječ je o pozitivnom dipolu Indijskog okeana (Indian Ocean Dipole – IOD), klimatskom obrascu koji stvara velike temperaturne razlike između istočnog i zapadnog dijela Indijskog okeana. Stručnjaci smatraju da bi upravo kombinacija ova dva snažna klimatska fenomena mogla značajno promijeniti kretanje mlaznih struja, donijeti izraženije vremenske ekstreme te utjecati na raspored padavina i temperatura u Sjevernoj Americi i Europi, piše Severe Weather Europe.

Najnovije sezonske prognoze pokazuju da bi pozitivna faza IOD-a mogla potrajati tokom jeseni pa sve do početka zime, kada će se njen utjecaj spojiti sa Super El Niñom.

Šta je Indijski okeanski dipol?

Indijski okeanski dipol predstavlja prirodni klimatski fenomen u kojem se temperatura mora u zapadnom i istočnom dijelu Indijskog okeana razlikuje više nego što je uobičajeno.

U pozitivnoj fazi zapadni dio okeana postaje topliji od prosjeka, dok se istočni dio hladi. Takav raspored temperatura mijenja cirkulaciju zraka iznad tropskih područja.

Topliji zapadni dio pogoduje snažnom uzdizanju toplog i vlažnog zraka, dok se nad hladnijim istočnim područjem zrak spušta. Na taj način nastaje snažna atmosferska cirkulacija koja ne utiče samo na područje Indijskog okeana, već može promijeniti vremenske obrasce na gotovo cijeloj planeti.

Super El Niño i IOD djeluju zajedno

Meteorolozi naglašavaju da ova dva fenomena nisu odvojena procesa.

Razvoj izuzetno snažnog El Niña mijenja raspored atmosferskog pritiska i pasatnih vjetrova iznad tropskih područja, što istovremeno pogoduje nastanku pozitivnog dipola u Indijskom okeanu.

Drugim riječima, Pacifik i Indijski okean počinju djelovati kao jedinstven klimatski sistem koji zajedno usmjerava kretanje mlaznih struja, olujnih sistema i raspored padavina širom sjeverne hemisfere.

Prvi znakovi već su vidljivi

Najnovije analize pokazuju da se istočni dio Indijskog okeana posljednjih sedmica ubrzano hladi, dok temperature mora na zapadu rastu, što predstavlja karakterističan početak pozitivne faze IOD-a.

Meteorološki modeli prognoziraju da će se razlika u temperaturi dodatno povećavati tokom jeseni.

Istovremeno se mijenjaju i pasatni vjetrovi koji predstavljaju glavni pokretač ovih okeanskih anomalija. Slabiji vjetrovi omogućavaju zagrijavanje zapadnog dijela okeana, dok pojačani vjetrovi na istoku dodatno pothlađuju površinu mora.

Očekuju se velike promjene u padavinama

Sezonske prognoze Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) pokazuju izrazito neravnomjeran raspored padavina.

Zapadni dio Indijskog okeana mogao bi dobiti znatno više kiše od prosjeka zbog toplijeg mora, dok bi istočni dio mogao pogoditi ozbiljan manjak padavina.

Takve promjene predstavljaju jasan znak da se u tropskoj atmosferi uspostavlja obrazac koji će tokom narednih mjeseci imati utjecaj daleko izvan područja Indijskog okeana.

Super El Niño među najjačima u historiji

Istovremeno, Super El Niño nastavlja ubrzano jačati.

Najnovija mjerenja pokazuju da su temperature površine Tihog okeana u pojedinim područjima već četiri do pet stepeni Celzijusa više od prosjeka, dok se ispod površine razvija još snažniji toplotni val poznat kao Kelvinov val.

Sezonski modeli ECMWF-a i američkog CFSv2 sistema prognoziraju da bi ovaj El Niño mogao premašiti prag od tri stepena iznad prosjeka, što bi ga svrstalo među najintenzivnije događaje otkako postoje instrumentalna mjerenja.

Kako dva okeana zajedno oblikuju zimsko vrijeme

Atmosfera Zemlje neprestano je u pokretu, a velike promjene temperature mora u tropskim područjima mogu imati posljedice hiljadama kilometara dalje. Upravo zbog toga meteorolozi često govore o tzv. "pokretačima zime" – klimatskim pojavama koje određuju gdje će se formirati oluje, kuda će prolaziti mlazne struje i koja će područja biti toplija ili hladnija od prosjeka.

Naučna istraživanja pokazuju da kombinacija snažnog El Niña i pozitivnog dipola Indijskog okeana stvara svojevrsni dvostruki klimatski motor.

Topao i vlažan zrak intenzivno se uzdiže iznad središnjeg Pacifika, dok se istovremeno razvija snažna konvekcija iznad zapadnog dijela Indijskog okeana. Energija koja se pritom oslobađa pokreće velike atmosferske valove koji se šire prema sjeveru i mijenjaju položaj mlaznih struja iznad Sjeverne Amerike, Atlantskog okeana i Evrope.

Najnovije prognoze Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) za novembar pokazuju upravo takav obrazac – snažno uzdizanje zraka iznad Pacifika, spuštanje zraka iznad istočnog Indijskog okeana te novo područje uzdizanja nad njegovim zapadnim dijelom.

Meteorolozi smatraju da je riječ o gotovo školskom primjeru međusobnog djelovanja El Niña i pozitivnog IOD-a.

Kakva se zima očekuje u Sjevernoj Americi?

Analiza posljednjih šest decenija pokazuje da nakon pozitivnog dipola Indijskog okeana zimski mjeseci često donose obrazac vrlo sličan onome koji se javlja tokom snažnog El Niña.

To znači izraženije područje visokog pritiska iznad Kanade te niži pritisak nad južnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država.

Najnovija ECMWF prognoza za decembar potvrđuje upravo takav razvoj događaja.

Prema modelu, nad Kanadom bi se mogao razviti snažan anticiklon koji bi usmjeravao olujne sisteme preko južnih i istočnih dijelova SAD-a.

Takav raspored pritiska stvorio bi izražen temperaturni kontrast.

Sjeverni i zapadni dijelovi SAD-a, zajedno s većim dijelom Kanade, imali bi temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi južni dio zemlje – od Teksasa preko obale Meksičkog zaljeva do jugoistoka – mogao biti hladniji od uobičajenog zbog čestih prodora hladnijeg zraka i aktivnih ciklona.

Prognoze za januar i februar pokazuju da bi se ovaj obrazac mogao dodatno pojačati.

Gdje bi moglo biti najviše snijega?

Položaj mlazne struje tokom zime mogao bi značajno utjecati i na raspored snježnih padavina.

Prema ECMWF-u, manje snijega od prosjeka očekuje se u većem dijelu Kanade, na sjeverozapadu SAD-a i području Velikih jezera, gdje bi više temperature ograničavale stvaranje snježnog pokrivača.

S druge strane, veće količine snijega moguće su u centralnim i istočnim dijelovima SAD-a, uključujući dijelove Srednjeg zapada, Apalača i srednjoatlantske regije.

Razlog je česta interakcija hladnog zraka sa sjevera i toplog, vlažnog zraka koji će pristizati iz Pacifika i Meksičkog zaljeva, što povećava mogućnost jačih zimskih oluja.

Meteorolozi ipak naglašavaju da će konačna količina snijega zavisiti od toga koliko će hladnog zraka uspjeti prodrijeti prema jugu.

Šta očekuje Europu?

Za razliku od Sjeverne Amerike, Evropa se ne nalazi na direktnom udaru tropskih klimatskih anomalija.

Ipak, kombinacija Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog okeana mogla bi značajno utjecati na raspored atmosferskog pritiska iznad sjevernog Atlantika.

Najnovije prognoze ECMWF-a pokazuju mogućnost razvoja područja nižeg pritiska nad sjeverozapadnom Evropom, dok bi nad južnim dijelom kontinenta dominirao viši pritisak.

Takav raspored pogoduje jačanju zapadnih vjetrova koji s Atlantika donose topliji i vlažniji zrak prema evropskom kontinentu.

Zbog toga meteorološki modeli za period od decembra do februara prognoziraju temperature iznad prosjeka u većem dijelu Europe.

Istovremeno se očekuje i više padavina nego što je uobičajeno, posebno u zapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta, gdje će atlantske ciklone biti češće i intenzivnije.

Hoće li biti snijega?

Iako ukupni sezonski obrazac ne ide u prilog dugotrajnim hladnim periodima, to ne znači da će zima biti bez snijega.

Naprotiv, svaki prodor hladnog zraka iza atlantskih ciklona mogao bi donijeti obilnije snježne padavine, posebno planinskim područjima srednje Europe, Alpama, Karpatima te dijelovima sjeverne i sjeveroistočne Europe.

U nižim predjelima kontinenta snijeg će, prema trenutnim prognozama, vjerovatno dolaziti u kraćim epizodama između toplijih i kišovitijih perioda.

Meteorolozi napominju da je riječ o sezonskim prognozama koje prikazuju vjerovatne trendove, a ne detaljnu vremensku prognozu za pojedine dane ili sedmice. Kako se zima bude približavala, očekuju se precizniji modeli koji će jasnije pokazati gdje će se razvijati najjače oluje i gdje će biti najveće šanse za snijeg.