Kelnska katedrala u mraku, a za to postoji jako dobar razlog: "Ovo je samo početak"

Kada je sve normalno i po danu i po noći se ona vidi iz daljine, još dok se putnik nalazi kilometrima pred Kölnom: glasovita gotička katedrala.

No vremena nisu normalna: sada je od 23 sata katedrala u mraku. Razlog: štednja struje. Budući da iz Rusije u Njemačku stiže znatno manje plina nego što je to uobišajeno, a djelomično se plin koristi i za proizvodnju elektične energije, zemlja se priprema na teške zimske dane.

"Još nema razloga za paniku, ali se moramo pripremiti za stvarnu izvanrednu situaciju. S jedne strane postoje uska grla u opskrbi plinom, ali naravno postoje i scenariji nestanka struje koje ovdje moramo razmotriti", kaže Andrea Blome, tehnička direktorica Kölna. "Naša glavna odgovornost sada je održati takozvanu kritičnu infrastrukturu u radu, i u slučaju da dođe do nestašice struje", piše DW.

No, napominje Blome, to je samo početak.

"Sada štedimo struju jer se plin za grijanje ne troši ljeti. To se zasada prije svega odnosi na rasvjetu: stadion FC Kölna, katedrala, povijesna gradska vijećnica, mostovi na Rajni. Sve se to gasi u 23 sata, a od jeseni jesen sat ranije, u 22 sata", kaže Blome.

U Kölnu se sada noću gasi svjetla na više od 130 reprezentativnih zgrada, ali to se ne odnosi samo na javnu rasvjetu. U nastojanju da se potrošnja energije smanji za 15 posto, kako je odredila Europska unija, štedi se gdje se može.

Klima uređaji u gradskim uredima se koriste štedljivo, zimi bi se uredi trebali grijati samo na 19 stupnjeva. Voda u bazenima je osjetno hladnija. Blome pod svaku cijenu želi izbjeći zatvaranje bazena, zbog tečajeva plivanja za djecu. Ali drugi gradovi u Njemačkoj su to već učinili.

Zaposlenici grada Kölna također se mole da svakodnevno štede energiju. "Napravit ćemo upute za naših 23.000 zaposlenika u gradskoj upravi kako bismo ih senzibilizirali. Recimo, da se stvarno ugasi računalo kad se izlazi iz ureda."

Prije dva mjeseca je njemački ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck pozvao građane na štednju energije i najavio da bi jesen i zima mogle biti teške. Njegov apel: manje se grijati, ne koristiti klimu – i tuširati se najviše pet minuta u mlakoj vodi, po mogućnosti s tušem koji štedi vodu.

Pri čemu takve tuševe nije jednostavno naći. Alexander Zeeh, direktor jednog od vodećih proizvođača, Grohe, kaže za DW: "Potražnja za proizvodima za uštedu vode je posljednjih tjedana porasla za gotovo deset posto."

Prema anketama, Nijemci su shvatili: djelomično i kao izraz neslaganja s ruskim napadom na Ukrajinu, ali prije svega u nastojanju da zaštite vlastiti novčanik, tuširaju se kraće ili hladnije, sve češće isključuju mobitele ili računala i paze da štednjake ne uključuju za svaku sitnicu.

I pokušavaju pronaći nekog od ljudi koji su trenutno među najtraženijima u Njemačkoj: oko 13.000 energetskih savjetnika. Celia Schütze je jedna je od njih. Ona je direktorica Bonske energetske agencije.

U prvom kvartalu agencija je imala 70 posto dodatnih upita. Zbog velikog broja zainteresiranih, u međuvremenu se prešlo s individualnih konzultacija na grupne sastanke na kojima prezentiraju osnove krovnih solarnih panela, savjetuju o izolaciji zgrada i objašnjavaju sve o toplinskim pumpama. Na termin se čeka dva mjeseca.

"Neposredni je cilj smanjiti potrošnju energije, što znači vidjeti gdje zapravo što koristim? Još uvijek postoje slučajevi da su radijatori, primjerice, u garaži ili u podrumu. Ako svatko smanji termostat za jedan stupanj, uštedi šest posto energije."

Dugoročni je cilj, kaže Celia Schütze, klimatska neutralnost. Grad Bonn to želi postići do 2035. godine – kao i mnogi drugi gradovi u Njemačkoj. To znači struja i grijanje bez fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina.