Kad bebe postanu roba: Da li je surogatstvo trgovina ljudima ili pravo na roditeljstvo?

U novembru 2023. njemački par Heike i Claude putuju u Buenos Aires kako bi dočekali svoju bebu.

Ruby rađa surogat majka u Argentini. Heike i Claude tada su već u kasnim pedesetima. Prethodno su naručili bebu preko agencije i platili za nju gotovo 50.000 eura (oko 100.000 KM).

Po povratku u Njemačku, Ruby se prehladi. Heike odvodi otprilike šest sedmica staru bebu u bolnicu zbog poteškoća s disanjem. Osoblje je zatečeno: Ruby ima samo argentinske dokumente.

Čini se da su i Heikeine poodmakle godine također primjetne. Uz to se onda doimala nesigurnom u ophođenju prema djetetu. Bolnica kontaktira Ured za mlade (njem. Jugendamt), koji strahuje za dobrobit djeteta i uzima Ruby u skrbništvo.

Nova dimenzija

Njemačke vlasti također informiraju vlasti u Argentini. Tamo Ruby postaje "caso zero" - "nulti slučaj", što dovodi do opsežnih istraga o poslu sa surogatstvom. Optužba: trgovina ljudima i iskorištavanje ranjivih žena u 48 slučajeva. Ovo je rezultat istraživačkog tima NDR-a za emisiju ARD-a team.recherche.

Prema navodima argentinskog državnog tužiteljstva, navodno je "kriminalna mreža" profitirala od želje stranih parova da imaju djecu. Mreža se proteže od klinika i notara do agencija, objašnjava Veronica Toller, voditeljica Odbora za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu nacionalne sigurnosti.

"Aktivnosti i mreže", kaže Toller, "novi su oblik" trgovine ljudima. Dokumenti, koje je NDR dobio na uvid, također govore o sustavnoj praksi u kojoj se ekonomski ugrožene žene navodno ciljano regrutiraju kao surogat majke.

Zabranjeno u Njemačkoj

Surogatstvo je u Njemačkojzakonom zabranjeno. Međutim, za parove poput Heike i Claudea, ugovaranje surogatstva u inozemstvu nije kažnjivo. Ne postoje statistički podaci o tome koliko djece svake godine dolazi u Njemačku putem surogatstva.

Instituti za istraživanje tržišta poput "Global Markets Insights" i "Precendence Research" procjenjuju da su globalni prihodi od surogatstva za 2024. godinu iznosili nešto manje od 19 milijardi eura (oko 38 milijardi KM) – i da rastu. Ne postoje međunarodni sporazumi ili propisi koji reguliraju surogatstvo.

Od legalnog do ilegalnog

Istraživanje NDR-a pokazuje da komercijalne agencije opetovano iskorištavaju postojeće pravne rupe u nacionalnom zakonodavstvu ili čak namjerno prelaze zakonske granice. Primjerice, jedna agencija koja posluje u Grčkoj rekla je novinarima NDR-a da dovoze surogat majke iz inozemstva avionom i plaćaju im tek nakon što se vrate u svoje matične zemlje – plaćeno surogatstvo je zabranjeno u Grčkoj.

Agencija je kasnije na upit objasnila da je novac bio samo "naknada troškova" i stoga legalan. Zemlja je od tada dodatno pooštrila svoje propise za surogatstvo.

U Argentini postoji regulatorna rupa: Surogatstvo zakonom nije ni izričito dopušteno ni zabranjeno. Međutim, budući da argentinski ustav zabranjuje prodaju tijela, državno odvjetništvo klasificira komercijalno surogatstvo - odnosno plaćeno surogatstvo - kao neustavno.

Takozvani voditelj slučaja agencije za surogatstvo koja je organizirala Rubyin porod govori u intervjuu za team.recherche. Carlos Leiva, rođen u Argentini, hvali se da je "otkrio" svoju domovinu kao tržište surogatstva. U poslu je, kaže, 15 godina i već je pomogao više od 400 obitelji da imaju djecu. "Za njih sam Bog", kaže u intervjuu.

Bez ugovora

Carlos Leiva negira da su on i agencije povezane s njim u Argentini nudili komercijalne usluge surogatstva. Kaže da ne postoji "komercijalni ugovor". Rubyna surogat majka, kako kaže, potpisala je samo "obrazac za medicinski pristanak".

Prema novinarskom istraživanju, Rubyna surogat majka ipak je navodno primila novac. Alejandri M., kako je rekla,, ponuđeno je 10.000 dolara (oko 20.000 KM) za surogatstvo, od čega je dio plaćen u gotovini. "Trebao mi je novac", objašnjava samohrana majka. Međutim, prema navodima Carlosa Leivija, to nije bio honorar, već "naknada troškova". Carlos Leiva je dalje rekao: "Sve u životu je komercijalno." Protiv njega se vodi istraga u više od 20 slučajeva.

Složene korporativne strukture

Agencija, za koju Leiva radi kao zamjenik generalnog direktora, dio je složene korporativne mreže. MAHRTA LLC ima sjedište u Delawareu, američkojsaveznoj državi poznatoj i po svojim fiktivnim tvrtkama. Agencija navodno ima promet veći od četiri milijuna američkih dolara.

Međutim, njemački par Heike i Claude izvorno je kontaktirao drugu agenciju: GAIA. Ta im je agencija na jednom sajmu plodnosti u Njemačkoj predstavila takozvani "Argentinski program". GAIA ima sjedište na Cipru i uputila je Heike i Claudea na MAHRTA LLC. GAIA nije odgovorila na zahtjev novinara za komentarom.

Kritike zbog nedostatka nadzora

Pogođeni parovi i aktivisti žale se na nedostatak zakonske regulacije surogatstva i nadzora nad agencijama. Zabrana u Njemačkoj ne odvraća parove od korištenja surogatstva. "Surogatstvo je stvarnost života u Njemačkoj", kaže Tobias Devooght iz Udruge za promicanje legalizacije surogatstva u Njemačkoj.

Revolucionarna presuda Saveznog suda pravde pojednostavljuje pravno priznavanje roditelja čija su djeca rođena putem surogatstva u inozemstvu pod određenim uvjetima. Međutim, standardi i propisi - poput onih za provjeru parova koji namjeravaju biti roditelji - za komercijalne agencije za surogatstvo ne postoje.

"U Njemačkoj smo u fazi u kojoj još uvijek raspravljamo o da/ne, a ne o tome kako", kaže Tobias Devooght. Odvjetnik za obiteljsko pravo Marko Oldenburger, koji savjetuje parove o surogatstvu u inozemstvu, kaže da nedostaje "hrabrih pravnih odluka".

Zakon iz 1990.

Zakon o zaštiti embrija, koji zabranjuje surogatstvo, donesen je 1990. Leni Breymaier, bivša zastupnica Bundestaga i glasnogovornica za žensku politiku Socijaldemokratske partije (SPD), kaže da je od tada medicinski mnogo toga postalo moguće. Međutim, smatra da je zabrana u Njemačkoj ispravna stvar kako bi se surogat majke zaštitile od iskorištavanja i zaštitila prava djece.

"Novac teče, a onda se preda dijete. To je trgovina ljudima", kaže Breymaier u intervjuu.

Tema surogatstva nije izričito obrađena u trenutnom koalicijskom sporazumu. Na pitanje o tome, Ministarstvo obitelji saopćilo je da još nije razmotrilo nalaze komisije za surogatstvo. Ova komisija osnovana je za vrijeme prethodne njemačke vlade.

Gdje bi Ruby trebala živjeti?

Njemački sudovi trenutno pregovaraju o tome gdje bi Ruby trebala odrastati u budućnosti. Nadležni Jugendamt smatra da njemački par nije sposoban skrbiti o djetetu. Prema njemačkom zakonu, Alejandra M. je zakonita majka. Postupak sada traje više od godinu i pol – neobično dugo, priznao je Jugendamt nakon upita novinara.

Ruby od tada živi s udomiteljicom. Istraga u Argentini je u toku. Carlos Leiva je već izjavio: "Nisam učinio ništa loše." U međuvremenu on više ne nudi usluge surogatstva u Argentini. Kolumbija je, kaže, sljedeće novo tržište.