Objavljeni prvi rezultati izbora u Izraelu: Nema jasnog pobjednika, opozicija ima više mandata

Prve izlazne ankete nakon zatvaranja birališta na parlamentarnim izborima u Izraelu pokazuju tijesnu utrku između bloka koji podržava premijera Benjamina Netanyahua i opozicionog bloka. Prema prvoj izlaznoj anketi izraelskog Channel 12, opozicioni blok osvojio bi 52 mandata u Knessetu, dok bi stranke koje podržavaju Netanyahua dobile 50 mandata. Arapske stranke zajedno bi, prema ovoj projekciji, osvojile 18 mandata.

Sličnu sliku donosi i druga izlazna anketa, koju je objavio Channel 13. Prema toj projekciji, opozicioni blok osvojio bi 53 mandata, Netanyahuov blok 50, dok bi arapske stranke imale 17 zastupnika. Iako se brojke dviju anketa razlikuju za po jedan mandat, obje pokazuju isto: nijedan od glavnih političkih blokova nema potrebnu većinu za samostalno formiranje vlade.

Izraelski parlament, Knesset, ima ukupno 120 zastupnika, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto. Izrael koristi proporcionalni izborni sistem. Građani glasaju za stranačke liste, a mjesta u Knessetu raspoređuju se prema osvojenom broju glasova. Stranka mora osvojiti najmanje 3,25 posto glasova kako bi ušla u parlament. Zbog toga činjenica da neki blok ili stranka osvoje najviše mandata ne znači automatski da će njihov kandidat postati premijer. Ključno pitanje bit će ko može okupiti najmanje 61 zastupnika koji će podržati novu vladu.

Netanyahuov blok čine njegova stranka Likud te stranke desnice i ultraortodoksnih Jevreja koje tradicionalno podržavaju njegovu vladu. Opozicioni blok okuplja više stranaka koje žele okončati Netanyahuovu dugogodišnju vlast. Među njima su centrističke i desničarske opozicione stranke, ali njihova zajednička podrška ne znači nužno da imaju identične političke stavove. Upravo zbog toga nakon objave konačnih rezultata slijede pregovori o tome ko može okupiti dovoljno zastupnika za formiranje vlade.

Prema obje izlazne ankete, arapske stranke osvojile bi značajan broj mandata. Njihov rezultat mogao bi biti posebno važan jer nijedan od dva glavna bloka trenutno nema 61 mandat. To, međutim, ne znači automatski da će arapske stranke ući u vladu. Njihova eventualna podrška mogla bi biti predmet intenzivnih političkih pregovora, a stavovi pojedinih opozicionih stranaka prema takvoj saradnji razlikuju se. Drugim riječima, matematika nakon izbora mogla bi biti znatno važnija od pitanja koja je stranka osvojila najviše mandata.

Izlazne ankete nisu konačni rezultati i raspored mandata može se promijeniti nakon prebrojavanja glasova. Kada budu poznati konačni rezultati, predsjednik Izraela Isaac Herzog konsultovat će predstavnike stranaka i povjeriti mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće šanse da formira vladu. Kandidat zatim mora pronaći partnere koji će mu osigurati podršku najmanje 61 zastupnika u Knessetu. Ako u tome ne uspije, priliku može dobiti drugi kandidat. Ukoliko nijedan političar ne uspije okupiti potrebnu većinu, Izrael bi mogao ući u novu političku krizu i eventualno ponovo izaći na izbore.