Izraelci izlaze na izbore: Da li će okončati Netanyahuovu vladavinu?

U Izraelu su jutros otvorena birališta na parlamentarnim izborima koji bi mogli donijeti značajan zaokret na političkoj sceni zemlje. Premijer Benjamin Netanyahu suočava se s izazovom opozicije predvođene bivšim načelnikom Glavnog štaba izraelske vojske Gadijem Eisenkotom, dok predizborna istraživanja ukazuju na neizvjesnu utrku i nepostojanje jasne parlamentarne većine.

Glasanje traje do 22 sata po lokalnom vremenu, kada se očekuju prve izlazne ankete. Ipak, konačan odgovor na pitanje ko će predvoditi narednu vladu mogao bi izostati i nakon objave prvih rezultata, s obzirom na to da će mnogo toga zavisiti od postizbornih dogovora.

Ovi izbori održavaju se u sjeni napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, nakon kojeg je uslijedio razorni rat u Pojasu Gaze. Sigurnosni propusti koji su prethodili napadu, odgovornost političkog rukovodstva i posljedice rata postali su među najvažnijim pitanjima tokom predizborne kampanje.

Trending

Izraelci izlaze na izbore: Da li će okončati Netanyahuovu vladavinu?

U napadu je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok je 251 osoba odvedena u Gazu kao talac. Izraelska vojna ofanziva koja je uslijedila izazvala je veliku humanitarnu krizu i brojne međunarodne reakcije.

Netanyahu se suočava s kritikama zbog propusta koji su omogućili napad, a dodatne polemike izazvalo je njegovo protivljenje formiranju nezavisnog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo odgovornost državnih institucija.

Prema istraživanju Izraelskog instituta za demokratiju, oko 68 posto jevrejskih birača smatra da je stav političkih stranaka prema događajima od 7. oktobra važan faktor pri izboru za koga će glasati.

Ko su glavni politički akteri?

Netanyahu predvodi desničarski Likud, dok Eisenkot nastupa kao lider centrističke stranke Yashar. Među značajnim učesnicima izborne utrke su i bivši premijer Naftali Bennett, koji djeluje u savezu s Yairom Lapidom, krajnje desni političar Itamar Ben-Gvir te lider Demokrata Yair Golan.

Važnu ulogu mogla bi imati i arapska stranka Ra'am, koju predvodi Mansour Abbas. Ova stranka u kampanji je poseban naglasak stavila na probleme kriminala i sigurnosti u arapskim zajednicama. Ra'am je 2021. godine postala prva arapska stranka koja je učestvovala u izraelskoj vladajućoj koaliciji.

Izraelci ne glasaju direktno za premijera, već za stranačke liste koje se potom bore za mjesta u Knessetu, parlamentu koji ima ukupno 120 zastupnika.

Prije oko 20h

Nakon tri godine rata: Izrael izlazi na sudbonosne izbore, društvo duboko podijeljeno

Za formiranje vlade potrebno je osigurati podršku najmanje 61 zastupnika. Zbog toga stranka koja osvoji najviše glasova ne mora automatski dobiti priliku da formira vladu, a pregovori između političkih blokova mogu potrajati sedmicama.

Upravo bi sposobnost sklapanja koalicije mogla biti presudna za Netanyahua i njegove protivnike. Ako nijedan blok ne uspije osigurati potrebnu većinu, Izrael bi se mogao suočiti s dugotrajnim pregovorima i političkom neizvjesnošću.

Trumpova podrška i međunarodni pritisci

Izborni ishod mogao bi utjecati i na odnose Izraela sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik Donald Trump javno je podržao Netanyahua, ali su između dvojice lidera postojala i neslaganja, uključujući pitanja vezana za sukob s Iranom, piše Reuters.

Buduću vladu očekuju i ozbiljni izazovi na međunarodnom planu. Rat u Gazi izazvao je oštre kritike izraelske politike, dok su pojedine organizacije za ljudska prava i zvaničnici Ujedinjenih nacija iznosili optužbe za genocid nad Palestincima, koje izraelske vlasti odbacuju. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Prema najavljenom rasporedu, službeni izborni rezultati trebali bi biti objavljeni do 4. novembra. Do tada će pažnja biti usmjerena na izlazne ankete, prebrojavanje glasova i prve naznake mogućih koalicija koje bi mogle odrediti političku budućnost Izraela.