Izbori u Izraelu: Netanyahu i Eisenkot u tijesnoj utrci, neizvjesna parlamentarna većina

Izraelski izbori odvijaju se u znaku neizvjesne utrke između aktuelnog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg vojnog komandanta Gadija Eisenkota. Prema anketama objavljenim u petak, dvojica političara imaju gotovo izjednačenu podršku, ali projekcije pokazuju da nijedan od njihovih blokova neće osvojiti 61 mjesto potrebno za parlamentarnu većinu, što bi moglo produžiti pregovore o formiranju nove vlade.

Trenutni izraelski premijer Benjamin Netanyahu glasao je na izborima, pozivajući građane da iskoriste svoje biračko pravo

Kampanju su obilježila pitanja nacionalne sigurnosti, demokratije i odgovornosti za propuste koji su prethodili napadima Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Izbori se zato posmatraju i kao svojevrstan referendum o Netanyahuovoj dugogodišnjoj vladavini.

Eisenkot predvodi blok političkih stranaka koje žele smijeniti aktuelnog premijera, a među njima su i bivši premijer Naftali Bennett, Avigdor Lieberman i Yair Golan. Netanyahu se, s druge strane, oslanja na podršku krajnje desnih i ultraortodoksnih stranaka. Važnu ulogu u raspodjeli mandata mogle bi imati i arapske stranke, iako su vodeće jevrejske političke opcije uglavnom isključile saradnju s njima, piše BBC.

Opozicija kritikuje Netanyahua zbog sigurnosnih propusta koji su prethodili napadima Hamasa, u kojima je 7. oktobra 2023. ubijeno gotovo 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedena u Gazu kao talac. Opozicione stranke traže nezavisnu istražnu komisiju, čemu se premijer dugo protivio.

Netanyahu se suočava i sa suđenjem zbog optužbi za korupciju, koje negira, kao i kritikama zbog spornih reformi pravosudnog sistema. Istovremeno se predstavlja kao lider koji može garantovati sigurnost Izraela, ističući vojne rezultate i bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Jedno od važnih pitanja je i vojna obaveza ultraortodoksnih Jevreja. Neprovođenje odluke Vrhovnog suda o njihovom služenju vojnog roka izazvalo je nezadovoljstvo, posebno u vrijeme kada su brojni drugi građani mobilizirani zbog ratova.

Gaza i palestinsko pitanje ostaju važni izazovi

Eisenkot je obećao okončanje Hamasove vlasti u Gazi u roku od 18 mjeseci, putem mirovnog plana uz podršku SAD-a ili, ako to ne uspije, vojnim djelovanjem.

Izrael je nastavio napade na Gazu i nakon dogovora o primirju, tvrdeći da cilja pripadnike Hamasa. Prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi, kojim upravlja Hamas, od početka rata poginulo je više od 74.000 ljudi. Ujedinjene nacije ove podatke smatraju pouzdanim.

Eisenkot uglavnom podržava izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, koja se prema međunarodnom pravu smatraju nezakonitim, ali se zalaže za suzbijanje nasilja ekstremističkih doseljenika. Ideja o uspostavljanju dvije države, Izraela i nezavisne Palestine, izgubila je značajan dio podrške u izraelskoj političkoj javnosti.

Mogući zastoj u formiranju vlade

Ukoliko nijedan blok ne osvoji potrebnu većinu, Izrael bi mogao ući u dugotrajne pregovore, a nije isključena ni mogućnost novih izbora. U takvom scenariju Netanyahu bi ostao privremeni premijer do formiranja nove vlade.

Izlazne ankete trebale bi dati prve naznake rezultata, ali konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od početnih projekcija. Između 2019. i 2022. godine Izrael je već održao pet izbora zbog nemogućnosti političkih stranaka da postignu stabilan dogovor o vlasti.

Novi neizvjestan rezultat mogao bi ponovo otvoriti pitanje političke stabilnosti zemlje, dok će sigurnost, stanje demokratije i odnosi s Palestincima ostati među ključnim izazovima buduće vlade.