Njemačka ovo ne pamti od Drugog svjetskog rata: "Dostigli smo granicu, a bit će još i gore!"

Njemačka se ove godine suočava s najvećim izazovom u primanju tražitelja azila od 2015., tokom migrantske krize.

S više od tri miliona izbjeglica, uključujući Ukrajince, Berlin je pod velikim pritiskom preopterećenih država i općina. Ovaj izbjeglički val, najveći nakon Drugog svjetskog rata, stvorio je dramatičnu situaciju, dok broj zahtjeva za azil i beskućnika u Njemačkoj raste.

Broj beskućnika u zemlji porastao je za više od 50 posto u samo godinu dana zbog velikog broja imigranata koji pristižu. Očekuje se da će broj zahtjeva za azil do kraja godine premašiti 300.000, što čini porast od 70 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Paralelno, Njemačku pogađa i kriza s nedostatkom priuštivih stanova, dok su kamatne stope i cijene gradnje u porastu.

Oko 50.000 ljudi prisiljeno je spavati na ulici, a ostali barem privremeno pronađu mjesto u skloništu ili kod prijatelja i poznanika. Prošle je godine oko 607.000 ljudi bilo barem privremeno bez doma, u usporedbi s njih 383.000 u 2021., procjenjuje Bag W.

Među njima je 411.000 izbjeglica, odnosno 71 posto ukupnog broja. U 2021. bilo ih je upola manje, odnosno 194.500 izbjeglica bez smještaja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Ukrajinci su krajem januara činili nešto manje od trećine beskućnika.

Socijalna stanogradnja suočava se s ozbiljnim zastojem, predstavljajući izazov njemačkom sistemu za prihvat imigranata. Nedostatak dogovora o imigracijskoj politici između vladajućih i opozicije, težak uvjeti za socijalne stanove, te politički pritisak povećavaju napetosti u zemlji.

Njemački kancelar Olaf Scholz pokušava smanjiti privlačnost zemlje za imigrante, ali sviđali se to ili ne, Njemačka ostaje suočena s izazovima integracije i rješavanja problema beskućništva usljed velikog priliva tražitelja azila, piše Slobodna Bosna.