Italijani danas izlaze na izbore: Moguća pobjeda ekstremne desnice?
Italijani će danas glasati na izborima koji se nazivaju presudnim u vrijeme kada Europa trpi od posljedica ruskog rata u Ukrajini.
Prvi put u Italiji od kraja Drugog svjetskog rata ovi izbori bi mogli dovesti na čelo vlade jednog vođu ekstremne desnice, šeficu partije Braća Italije Giorgiju Meloni.
Ogromni troškovi energije i brzorastuće cijene osnovnih proizvoda kao što je hljeb, posljedica ruske invazije na žitinicu Ukrajinu, pogodili su mnoge italijanske porodice i kompanije.
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
Izbori u Italiji 25. septembra, desnica favorit za pobjedu
U tako mračnom okruženju Giorgia Meloni i njena partija Braća Italije s neofašističkim korijenima i programom u kome su Bog, domovina i kršćanski identitet, izgleda, vode po predizbornim anketama.
Izbori bi mogli biti test za to da li ekstremno desničarsko raspoloženje dobija na snazi u 27-članoj EU. Nedavno je desničarska stranka u Švedskoj dobila na popularnosti iskoristivši strahove ljudi oko kriminala.
Glavni saveznički partner Giorgije Meloni je desničarska partija Liga Matea Salvinija, koji za kriminal krivi migrante. Salvini je dugo ideološki podržavao desničarske vlade u Mađarskoj i Poljskoj.
"Izbori usred rata, usred energetske krize i na početku, kako izgleda, ekonomske krize... gotovo su po definiciji presudni", rekla je Natalie Toki, direktorica Instituta za međunarodne odnose, čije sjedište je u Rimu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je naredio invaziju Ukrajine 24. februara, kladi se na to da će "Europa pući" pod težinom ekonomskih i energetskih problema izazvanih ratom, rekla je Toki za AP.
Salvini, koji crpi glasačku bazu među vlasnicima firmi na sjeveru Italije, ranije je nosio majice podrške Putinu. On je također preispitivao koliko je mudro zadržavanje zapadnih ekonomskih sankcija Rusiji, navodeći da bi one mogle suviše da naškode italijanskim ekonomskim interesima.
Objava rezultata anketa prekinuta je 15 dana prije nedeljnih izbora, ali prije toga ukazivali su da će stranka Giorgije Meloni osvojiti najviše glasova, neposredno ispred Demokratske partije lijevog centra predvođene bivšim premijerom Enricom Lettom.
Savez u kampanji koji povezuje Meloni s konzervativnim saveznicima Salvinijem i bivšim premijerom Silviom Berlusconijem ima jasnu prednost u odnosu na Lettu u kompleksnom italijanskom sistemu raspodjele mjesta u Parlamentu.
Letta se uzalud nadao da će formirati savez s ljevičarskim populističkim Pokretom pet zvjezdica, najvećom strankom u odlazećoj vladi.
Iako je ovo težak trenutak za Europu, izlaznost na izborima u nedjelju bi mogla biti najniža ikad u Italiji. Na prethodnim izborima 2018. bila je rekordno niska izlaznost od 73 posto. Lorenzo Pregliasco, koji vodi kompaniju za ispitivanje javnog mnjenja, kaže da bi ovaj put izlaznost mogla pasti na čak 66 posto.
Pregliasco, šef kompanije YouTrend, kaže da je činjenica da su tri različite vladajuće koalicije formirane u Italiji od prošlih izbora 2018. ostavile Italijane razočarane i nezainteresovane. "Oni ne vide glasanje kao nešto što je važno".
Na čelu odlazeće vlade je bivši šef Europske centralne banke Mario Draghi. Početkom 2021. predsjednik Italije je pozvao Draghija da formira vladu jedinstva nakon raspada druge vladajuće koalicije vođe Pokreta pet zvjezdica Giuseppea Contea.
Kako je Pregliasco rekao "u očiglednom paradoksu" ankete ukazuju na to da "većina Italijana vole Draghija i misle da je njegova vlada dobro radila", a ipak Giorgia Meloni, jedini vođa neke vodeće stranke koja je odbila da se pridruži Draghijevoj koaliciji, vodi po anketama.
Kako je analitičarka Tokki rekla, stranka Giorgije Meloni je tako popularna jednostavno zato što je nova, piše Federalna.
Draghi je rekao da on ne želi još jedan premijerski mandat.
Kritike i dalje prate Meloni, optužujući je da nije napravila nedvosmislen prekid s korijenima svoje stranke u neofašističkom pokretu koji su osnovali nostalgičari za diktatorom Benitom Mussolinijem nakon katastrofalne uloge njegovog režima u Drugom svjetskom ratu.
Tokom kampanje je izjavila da ona "ne predstavlja opasnost za demokratiju".
Neki politički analitičari kažu da kada je riječ o njoj nije glavna briga fašističko pitanje.
"Plaši me nesposobnost, ne fašistička prijetnja" rekao je profesor političkih nauka na privatnom univerzitetu LUISS u Rimu Roberto D'Alimonte. "Ona nije ničim vladala".
Meloni (45) je bila ministrica za omladinu u posljednjoj Berlusconijevoj vladi, prije deset godina.
Umjesto toga, rekao je D'Alimonte, vrijedi se brinuti o njenom glavnom desničarskom koalicionom partneru Salviniju.
"Salvini će stvarati probleme, ne Meloni. Ne traži Meloni kraj sankcija Rusiji, nego Salvini. Ne traži Meloni više duga ili veći deficit već Salvini", rekao je on.
Međutim, nedavni incidenti su izazvali strahovanja i oko partije Braća Italije.
Partija je suspendovala svog kandidata na Siciliji kada je preko društvenih mreža objavio izjave kojim pokazuje da cijeni Hitlera.
Odvojeno od toga, brat jednog od suosnivača stranke viđen je, kako je izgledalo, da daje fašistički pozdrav na sahrani rođaka. Brat je demantovao da je to radio.
Godinama je desno krilo vodilo borbu protiv neograničene imigracije pošto su stotine hiljada migranata stigle do obala Italije čamcima krijumčara ili brodovima koji su ih spasili u Sredozemlju. I Meloni i Salvini su glasno govorili protiv, kako oni vide, invazije stranaca koji, kako su rekli, ne dijele italijanski "kršćanski" identitet.
Letta, koji hoće da olakša dobijanje državljanstva za djecu legalnih migranata, također je igrao na kartu straha. U kampanji njegove partije na reklamama na autobusima vidi se na pola slike ozbiljan Letta sa svojim motom u jednoj riječi "Biraj", a na drugoj polovini smrknuti Putin.
Salvini i Berlusconi su obojica izrazili divljenje za ruskog vođu. Meloni, međutim, podržava isporuku oružja Ukrajini da može da se brani.
S cijenom energenata deset puta višom nego prije godinu dana, kako spasiti radna mjesta visoko je na spisku briga Italijana.
Ali, uz mogući izuzetak Salvinija, koji hoće ponovo da aktivira zatvorene nuklearne elektrane u Italiji, kandidati nisu uspjeli da se razlikuju u predlaganju rješenja za energetsku krizu. Gotovo svi se zalažu za to da EU ograniči cijene plina.
Opasnost od klimatskih promjena nije imala velikog udjela u italijanskoj kampanji. Italijanska mala partija Zelenih, partner Lette u kampanji, prema prognozama, osvojit će jedva nekoliko mjesta u parlamentu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.