Imunitet na COVID-19: Koliko uopšte traje?

Jedna velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunitet, nakon što je kod nekoga utvrđeno da je pozitivan na COVID-19, nestaje brže nego što se mislilo. Šta smo do sada naučili o imunitetu na koronavirus?

"Ja sam imun", rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. I još je dodao da bi ljude u publici najradije izljubio.

Najpoznatiji čovjek na svijetu zaražen COVID-19 to ipak nije uradio. I to je vjerovatno bilo dobro jer, prema dosadašnjim saznanjima, nije sigurno da li je američki predsjednik zaista stekao imunitet.

Pitanje imuniteta prati korona pandemiju od početka. A s obzirom na brz rast broja infekcija u Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, to pitanje je važnije nego ikad. Jedno novo istraživanje umanjilo je nade u prirodni imunitet bez vakcinacije. Naučnici Imperial koledža iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunitet vremenom opada.

Koliko traje imunitet?

To zavisi od više faktora, recimo od starosti, kako pokazuje studija. Kod osoba starijih od 75 godina antitijela su nestajala mnogo brže nego kod mladih ljudi. Osim toga, stvaranje antitijela variralo je s obzirom na težinu bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo da ukaže na ponovno ili jače izlaganje koronavirusa, smatraju naučnici. To da li imunitet traje nedjeljama ili mjesecima zavisi,dakle,od same osobe koja je inficirana.

U drugoj studiji koju su sproveli Medicinska škola Harvard i Univerzitet u Torontu, naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dvije do četiri nedjelje od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Nivo antitijela je oko četiri mjeseca bio povećan, pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunitet, kaže rukovodilac studije Richel Charles. Ali stvarni dokaz da postoji imunitet ne može biti ni ta studija i još uvijek nema odgovora na pitanje koliko traje imunitet protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunitetu?

To zavisi od mjesta istraživanja, perioda i veličini studije. Naučnici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15, a u austrijskom skijalištu Ischlgu kod 40 posto ljudi. Sva ta tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta zaraze.

U Kini, gde je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma, prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD su naučnici Univerziteta Arizona u istraživanju koje je obuhvatilo 6.000 osoba, utvrdili indicije da je imunitet stabilan najmanje pet mjeseci. 

Sada naučnici Imperial koledža u Engleskoj iznose podatak da je od kraja juna do kraja septembra udio stanovništva kod kojeg je moglo da se utvrdi da postoje antitijela pao sa šest na 4,4 posto. To sugeriše da imunitet traje kraće.

Osim toga, postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su različiti i zbog toga što su neke još u tzv. pre-print stanju, dakle, još su u fazi naučnog preispitivanja (to važi i za studiju londonskog Imperial koledža). Brojni naučnici se slažu da pitanje imuniteta još nije dovoljno istraženo.

Da li oni koji su preležali COVID-19 moraju da se pridržavaju mjera zaštite?

Moraju. S pravne tačke gledišta, nema razlike između onih koji su bili i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite razlikuju se od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one važe za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama.

S medicinske tačke gledišta, i ljudi koji su bili zaraženi moraju da se pridržavaju mjera zaštite, jer pitanje imuniteta, kao što smo vidjeli, nije jasno. Osim toga, u međuvremenu, je poznato više slučajeva ponovne infekcije.

"Čak i ako je testom dokazano postojanje antitijela, osoba mora da se pridržava nacionalnih mjera zaštite, recimo da nosi masku, da drži rastojanje ili da se, kod pojave simptoma, testira", kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial koledža.

Ima li ljudi koji, nakon oboljenja, nemaju imunitet?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima, 41 posto vojnika nije imalo antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Univerziteta Fudan u Šangaju, antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno da li svaki čovjek stvara imunitet nakon infekcije koronavirusom.

Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da, prema dosadašnjim naučnim saznanjima, nije jasno ni da li se imunitet stvara redovno, ni koliko je on čvrst, niti koliko traje.