Gradnja novih džamija u Europi izaziva kontroverze
Radiosarajevo.ba
Foto: Džamija u Parizu, Flickr
U pariškom predgrađu Montreuil žive imigranti sa svih strana svijeta. Tu su azijski supermarket i arapski restorani. Mnoge žene pokrivene su šalom ali neke nose i afričke nošnje, no vide se i Francuskinje u zapadnjačkoj odjeći. Među samim muslimanima u ovom predgrađu Pariza, kojih ima oko 12 hiljada, također postoje raznolikosti. Pripadnici te zajednice dolaze s afričkog sjevera ili subsaharske Afrike.
Mohammed Abdoulbaki potpredsjednik je Kulturne federacije muslimana Montreuila, koja je formirana kako bi organizirala izgradnju središnje džamije. Projekt je vrijedan dva miliona i 700 hiljada dolara. Nakon višegodišnje borbe da se dobije dozvola za izgradnju džamije, radovi bi trebali početi ove jeseni. Razmirice oko gradnje počele su 2003. Godine, kada je jedan vijećnik iz desničarke političke stranke pokrenuo parnicu tvrdeći da je davanjem u zakup zemljišta, za vrijednost od jednog dolara i 30 centi, grad prekršio zakon iz 1905. o razdvajanju države i crkve. Tek prošle godine sud je odobrio gradnju džamije.
Abdoulbaki kaže da su se mnogi bojali investirati u džamiju jer se slučaj rješavao pred sudom. Muslimanska zajednica sada je prikupila oko četvrtine troškova projekta. Kao i drugdje u Europi, muslimani u Montreuilu mole se u maloj, improviziranoj dvorani za molitvu. Mahamadou Nimaga, predsjednik Federacije, želi izgradnju velike džamije s minaretima. Židovski i kršćanski čelnici podržali su izgradnju džamije, a čak je i gradonačelnik Montreuila osobno donirao oko 700 dolara. Izuzev krajnje desnice, Abdolubaki kaže da se niti jedan građanin nije usprotivio novoj džamiji. No u brojnim dijelovima Europe izgradnja džamija rezultira kontroverzama.
Neki građani i organizacije krajnje desnice organizirali su prosvjede, pokrenuli sudske tužbe i zakone kojima bi se spriječila izgradnja džamija. Neki se boje da bi džamije – zajedno s inozemnim sredstvima za njihovu gradnju – mogli potaknuti islamski ekstremizam. Drugi tvrde da dvoranama za molitvu nema mjesta u povijesno kršćanskoj, premda sve više svjetovnoj, Europi. Saqueb Mueen je stručnjak za islam pri londonskom Institutu Royal United Services kaže: "Protivljenja je bilo od kada su muslimani došli u Europu i pokušali otvorili dvorane za molitve u četvrtima diljem kontinenta. U Britaniji, nisu počeli s velikim zgradama već u tvornicama ili kućama. Je li protivljenje jenjalo? To ovisi od područja dio područja i osjećaja kohezije među različitim vjerskim zajednicama. "
U Londonu je više od 250 hiljada ljudi potpisalo preticiju prije dvije godine protiv gradnje takozvane mega-džamije u blizini mjesta održavanja Olimpijskih igara 2012. godine. Slično je bilo i u Koelnu u Njemačkoj, gdje se džamija trebala izgraditi u blizini poznate gotičke katedrale. U Italiji, anti-imigracijski Sjeverni savez lobira za zamrzavanje svih gradnji džamija, tvrdeći da su one ‘legla terorizma’. U Švicarskoj je prikupljeno dovoljno glasova za sazivanje referenduma o zabrani izgradnje minareta. No, u nekim drugim slučajevima muslimani su bili uspješni u svojim inicijativama. Planira se izgradnja prve džamije u Ateni te prve džamije u španjolskoj pokrajini Kataloniji. Čak su se i svjetovni muslimani uključili u javnu debate uviđajući da ona reflektira dublje sumnje koje Europa ima u vezi s nazočnošću muslimana. Oni ne razumiju zašto postoji toliko snažno protivljenje izgradnji džamija – kaže Saqueb Mueen.
voanews.com/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.