Europski sud za ljudska prava upozorio Njemačku: Smanjenje pomoći azilantima je nezakonito

Šta je čovjeku potrebno da bi preživio dostojanstveno dok čeka odluku o azilu i premještaj iz jedne europske zemlje u drugu? To je bilo pitanje pred sudijama Europskog suda pravde (ECJ), koji su donosili presudu o tome da li su beneficije koje Njemačka pruža tražiocima azila bile ispod standarda koje zahtijeva Evropska unija.

Od ECJ-a je zatraženo da protumači prava afganistanskog tražioca azila, označenog inicijalima F.B., čiji je zahtjev za azil u Njemačkoj odbijen te je trebalo da bude prebačen u Rumuniju. Dok je čekao premještaj, dobio je hranu, smještaj, higijenske potrepštine i zdravstvenu zaštitu, ali nije primao pomoć za odjeću i druge kućne potrepštine. Njemački zakon smanjio je naknade za odbijene tražioce azila na ono što su aktivisti opisali kao puko "krevet, hljeb i sapun". F.B. je tužio bavarski okrug Schweinfurt, ali je slučaj na kraju završio pred Europskim sudom pravde.

U četvrtak je sud presudio u korist odbijenog tražioca azila i naveo da se osnovne životne potrebe, poput odjeće i kućanskih potrepština, ne smiju uskratiti čak ni kada je zahtjev za azil odbijen.

Sud je istakao da je odjeća među "najosnovnijim potrebama", a da novčane naknade za svakodnevne potrebe, poput karata za prevoz i uređaja za komunikaciju, osiguravaju "minimalni nivo učešća u društvenom i kulturnom životu". Takve naknade, prema navodima suda, doprinose "osiguravanju egzistencije podnosioca zahtjeva i zaštiti njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja".

Aktivisti su pozdravili presudu i očekuju da će ona imati uticaj širom Evropske unije. Međutim, novi evropski pakt o migracijama unosi određenu neizvjesnost.

Afganistanac F.B. je podnio zahtjev za azil u Njemačkoj 2021. godine. Godinu kasnije njegov zahtjev je odbijen i proglašen "neprihvatljivim". Migraciona politika Eruopske unije uređena je Dablinskom uredbom, prema kojoj se zahtjev za azil smatra neprihvatljivim ako je druga država članica ranije preuzela taj slučaj ili joj je dodijeljena odgovornost za razmatranje tog zahtjeva. Cilj ovog sistema je spriječiti sekundarne migracije i izbjeći situaciju da tražioci azila podnose molbe i da se koncentrišu samo u nekoliko država, umjesto da budu raspoređeni širom EU.

U međuvremenu, kako je migracija postala jedno od ključnih političkih pitanja u Njemačkoj i važna tema za krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD), njemačka vlada našla se pod pritiskom da smanji beneficije za tražioce azila.

Izmjenama Zakona o naknadama za tražioce azila Njemačka je zadržala hranu, smještaj i zdravstvenu zaštitu, ali je smanjila novčanu pomoć. Za odbijene tražioce azila odjeća i novčana pomoć bili su ili potpuno uskraćeni ili veoma ograničeni.

"U praksi to može značiti da oni ne dobijaju nikakav ili vrlo mali iznos gotovine", rekla je Judith Weibke, iz PRO ASYL-a, njemačke nevladine organizacije koja se bavi zaštitom ljudskih prava za tražioce azila.

Aktivisti tvrde da uskraćivanje odjeće i novca znači uskraćivanje adekvatnog životnog standarda, te da je u suprotnosti s duhom "Direktive EU o prihvatu tražilaca azila", koja propisuje minimalne standarde pomoći, uključujući i pomoć za osobe čiji su zahtjevi odbijeni.

"Sociokulturna komponenta egzistencijalnog minimuma eliminisana je međutim" njemačkim "Zakonom o naknadama za tražioce azila", navela je organizacija Pro Asyl u svom saopćenju. Međutim, ova organizacija smatra da je sud "jasno odbacio ovo smanjenje beneficija". Presuda ECJ-a pokazuje da čak i odbijeni tražioci azila moraju imati pristup baznoj pomoći, sve dok ne dođe do njihovog premještaja.

Krajnje desne, ali i pojedine konzervativne političke snage u Europi protive se beneficijama za tražioce azila, smatrajući ih faktorom koji privlači migrante da dođu. Tvrde da velikodušne socijalne naknade podstiču ljude iz zemalja izvan EU da se domognu Europe.

Tako je AfD u Njemačkoj tvrdio da tražioci azila novčanu pomoć zadržavaju za sebe ili šalju svojim porodicama u matične zemlje. Stranka je također preuzela zasluge za uvođenje takozvane "Bezahlkarte" za azilante, debitne kartice s unaprijed određenim iznosom za kupovinu, umjesto isplate gotovine.

Aktivisti, međutim, smatraju da takva ograničenja neće odvratiti migrante, nego će ih gurnuti u sivu ekonomiju. Ljudi, koji bježe od rata i progona, kako je Judith ranije isticala, neće odustati od pokušaja da se nastane u nekoj razvijenoj evropskoj zemlji zbog manjka socijalnih davanja.

Hoće li olakšanje biti kratkog vijeka?

Ova presuda pruža smjernice na nivou cijele EU o postupanju prema tražiocima azila tokom postupaka premještaja i dodatno jača zaštitu njihovih osnovnih prava tokom postupka za dobijanje azila.

Ipak, postoji bojazan da od 12. juna, kada novi Pakt EU o migracijama počne da se primjenjuje, pobjeda pred Europskim sudom pravde možda neće imati veliki praktični značaj.

"To neće pomoći na duže vrijeme", kaže Gerard Sadik, menadžer za azil u francuskoj nevladinoj organizaciji La Cimade, koja brani prava tražilaca azila. Novi migracijski pakt, prema njegovim riječima, nudi tražiocima azila "manje beneficija". Ključno pitanje je šta će se dogoditi ako sama evropska pravila postanu strožija kada je riječ o naknadama za odbijene tražioce azila.