Europske države koje graniče sa Rusijom na udaru: Težak udarac SAD-a

Sjedinjene Američke Države postepeno ukidaju sigurnosnu pomoć vojskama europskih zemalja koje graniče s Rusijom, uz obrazloženje da Evropa mora sama snositi veći dio troškova za vlastitu odbranu.

Pentagon obavijestio diplomate

Prošle sedmice zvaničnici Pentagona su obavijestili europske diplomate da Washington više neće finansirati programe obuke i opremanja vojski u istočnoj Europi, koje bi bile prve na udaru u slučaju sukoba s Rusijom, rekli su izvori bliski razgovorima za Financial Times.

Radi se o programu koji se finansira kroz ovlaštenje poznato kao sekcija 333. O daljem finansiranju odlučuje američki Kongres, ali administracija predsjednika Donalda Trumpa nije zatražila dodatna sredstva. Već odobrena sredstva moći će se koristiti do septembra 2026.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je ova odluka u skladu s Trumpovim nastojanjima da "preispita i preraspodijeli" međunarodnu pomoć, te s izvršnom naredbom koju je potpisao na početku mandata. "Ova odluka je usklađena s evropskim partnerima, u skladu s izvršnom naredbom i predsjednikovim dugogodišnjim zahtjevima da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu", rekao je zvaničnik. Pod Trumpovim pritiskom, članice NATO saveza su u junu pristale povećati izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a.

Baltičke zemlje najviše pogođene

Gašenje programa sekcije 333 uticat će na preraspodjelu sredstava čiji globalni budžet premašuje milijardu eura, prema procjenama američkog Senata. To znači smanjenje stotina miliona eura pomoći zemljama koje se graniče s Rusijom.

Prema podacima američkog Ureda za državnu reviziju, između 2018. i 2022. u Europu je uloženo 1.6 milijardi eura (2.69 milijarde KM), što čini oko 29 posto ukupne globalne potrošnje kroz ovaj program. Najveći korisnici bile su Estonija, Latvija i Litvanija.

Na sastanku u Washingtonu kojem su prisustvovali predstavnici brojnih europskih ambasada, Pentagon je pojasnio planirane rezove. Jedan europski zvaničnik rekao je da je očigledno da se očekuje da bogatije evropske zemlje preuzmu veće troškove sigurnosne pomoći svojim susjedima na prvoj liniji.

Diplomate: Šok među europskim vladama

Dvojica diplomata su potvrdila da je vijest izazvala šok među europskim vladama, koje sada pokušavaju saznati više detalja i procijeniti da li mogu iz domaćih izvora nadomjestiti izgubljena sredstva.

"Ako ovo provedu bez milosti, posljedice će biti ozbiljne", rekao je jedan od njih, dodajući da će NATO svakako biti pogođen, jer je dio sredstava dolazio preko Saveza. "To izaziva veliku zabrinutost i nesigurnost", rekao je drugi diplomat, uporedivši situaciju s ranijim Trumpovim odlukama o rezanju međunarodne pomoći.

Senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske poslove, opisala je ove rezove kao "pogrešan potez koji šalje potpuno pogrešnu poruku dok pokušavamo natjerati Putina na pregovore i odvratiti Rusiju od daljnje agresije".

Ugrožena Baltička sigurnosna inicijativa

Osim programa sekcije 333, pod znakom pitanja je i Baltička sigurnosna inicijativa, pokrenuta 2020. godine radi jačanja oružanih snaga Estonije, Latvije i Litvanije. Kongres je prošle godine odobrio 228 miliona eura (382.78 miliona KM) za ovu inicijativu, ali Bijela kuća nije zatražila nova sredstva u budžetu za narednu godinu.

"Za baltičke zemlje, gubitak američke pomoći bio bi vrlo ozbiljan udarac", rekao je penzionisani američki admiral Mark Montgomery, sada analitičar u think-tanku Foundation for the Defense of Democracies. "Cilj je bio da ih se osposobi da se mogu same braniti."

Sve tri zemlje graniče s Rusijom, a regija je bila meta napada za koje se sumnja da stoje ruske službe, uključujući sabotaže kritične infrastrukture u Baltičkom moru i sajber napade.

Američki fokus na Aziju

Administracija istovremeno provodi reviziju rasporeda svojih vojnih snaga širom svijeta i najavila je smanjenje vojne prisutnosti u Europi. Preusmjeravanje sredstava povezano je s naporima Elbridgea Colbyja, glavnog stratega Pentagona, da poveća američku sposobnost odvraćanja u Indo-Pacifiku i smanji rizik od sukoba s Kinom oko Tajvana.

Početkom godine Vašington je privremeno obustavio isporuke oružja i municije Ukrajini nakon Colbyjeve revizije američkih zaliha. Trump je kasnije naredio da se isporuke nastave.

Trump se prije dva dana sastao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim u Bijeloj kući i poručio da nema namjeru povući američke snage iz te zemlje. SAD trenutno ima oko 10.000 vojnika u Poljskoj na rotacijskoj osnovi. "Vrlo sam zadovoljan tim rasporedom. Poslat ćemo i više ako oni to žele", rekao je Trump.