Dvije godine od početka rata: Ovo su ključni događaji koji su obilježili sukob Rusije i Ukrajine

Pune dvije godine su prošle otkako je Ruska Federacija na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom izvršila invaziju na Ukrajinu.

U televizijskom obraćanju, Putin je proglasio "specijalnu vojnu operaciju" u ukrajinskoj oblasti Donbas dok ga je istovremeno Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija molilo da to ne čini.

Sirene za zračnu opasnost oglasile su se širom glavnog grada Kijeva, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je: "Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote, mi ćemo se braniti".

Od 24. februara 2022. godine, rat je odnio živote najmanje 10.582 civila, uključujući 5.017 muškaraca, 3.093 žena i 587 djece, prema posljednjim podacima UN-a objavljenim ove sedmice.

Broj povrijeđenih je najmanje 19.875, uključujući 6.524 muškarca, 4.546 žena i 1.298 djece, saopćio je Ured visokog komesara UN-a za ljudska prava, ističući da su stvarne brojke vjerovatno "značajno veće". Podaci UN-a pokazuju da je skoro 6,5 miliona Ukrajinaca raseljeno širom svijeta, dok je oko 3,7 miliona više raseljenih unutar zemlje.

Prema svim procjenama, izgledi za mir u ovom trenutku nisu realni. Kijev želi da Moskva odustane od svih svojih teritorijalnih pretenzija, povuče svoje snage sa ukrajinske teritorije i da finansijsku nadoknadu za nanesenu štetu.

Moskva, s druge strane, insistira da Ukrajina odloži zakon o zabrani pregovora s Rusijom i želi da se ona vrati svom neutralnom, nesvrstanom i nenuklearnom statusu, kao i da osigura prava i slobode svojih građana koji govore ruski.

Šta se dešavalo u prvoj godini rata?

Sve je počelo kada je Putin najavio početak "specijalne vojne operacije" u Ukrajini 24. februara 2022., tri dana nakon što je rekao da će Moskva priznati ukrajinske regije Donjeck i Lugansk kao nezavisne države.

U početnoj fazi, ruske snage su značajno napredovale prema Kijevu.

Do žestokih sukoba došlo je u Irpinu i Buči, a Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je tamo počinila ratne zločine, što je Moskva demantovala. Krajem marta, Rusija je najavila da će 'radikalno smanjiti aktivnost' u Kijevu i Černjigovskoj oblasti, dok je Ukrajina 2. aprila saopćila da je ponovo preuzela kontrolu nad čitavom regijom Kijev.

Kontrola nuklearne elektrane

Ruske snage su 4. marta preuzele kontrolu nad Zaporožijom nuklearnom elektranom, najvećom nuklearnom elektranom u Evropi i jednom od najvećih u svijetu. Turska, UN, Rusija i Ukrajina postigle su 22. jula u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su bile obustavljene zbog rata.

Putin je 21. septembra dao naredbu za delimičnu mobilizaciju u zemlji po prvi put od Drugog svetskog rata, prema kojoj će 300.000 Rusa između 18 i 50 godina biti pozvano u vojnu službu.

Putin je 30. septembra proglasio jednostranu aneksiju četiri ukrajinske regije – Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Međunarodna zajednica, uključujući Tursku, SAD i nekoliko evropskih zemalja, osudila je referendume i odbila da prizna njihovu valjanost.

Rusija je 9. novembra naredila svojim trupama da se povuku iz Hersona, lučkog grada na jugu Ukrajine, na lijevu obalu rijeke Dnjepar. Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da je odluka donesena kako bi se spasili životi ruskih vojnika. Dva dana kasnije, Ministarstvo odbrane objavilo je da su ruske snage završile povlačenje preko rijeke.

Ključni događaji druge godine rata

Moskva je 3. maja 2023. saopštila da je oborila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Putinove rezidencije u Kremlju, nazvavši to "terorističkim činom" i pokušaj ubistva ruskog predsjednika.

Rusija je 21. maja proglasila potpunu kontrolu nad gradom Bahmutom, važnim transportnim i logističkim čvorištem u regionu Donjecka, koji se nalazi unutar industrijalizovanog regiona Donbasa koji pretežno govori ruski.

Guverner ruske oblasti Belgorod tvrdio je 22. maja da je "ukrajinska diverzantska grupa" ušla u to područje, rekavši da ruske snage i druge vladine službe poduzimaju mjere za "eliminaciju" prijetnje.

Ukrajina je od tada navodno pokrenula niz napada na ruske pogranične regije, posebno Brjansk i Belgorod, uključujući napade bespilotnih letjelica i artiljerije i napade paravojnih grupa.

Rusija i Ukrajina su jedna drugu okrivile za dizanje u zrak brane Kahovka 6. juna, koja je poplavila okolna područja.

Zelenski je 10. juna objavio da je Ukrajina pokrenula kontraofanzivu i da takođe preduzima odbrambene akcije. Do kraja 2023. godine, ukrajinska kontraofanziva je široko priznata da nije uspjela donijeti bilo kakav odlučujući prodor.

Wagnerova pobuna

Dana 24. juna, paravojna grupa Wagner optužila je ruske snage da su napale njene borce, premještajući ih iz Ukrajine u ruski grad Rostov na Donu. Ruske vlasti su to označile kao "oružanu pobunu" i pokrenule krivični postupak, dok je predsjednik Putin to osudio kao čin "izdaje".

Već sljedećeg dana, vođa Wagnera Jevgenij Prigožin i njegovi borci bili su 200 kilometara (125 milja) udaljeni od Moskve kada su odlučili da se povuku kako bi izbjegli nasilje.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko djelovao je kao posrednik, rekavši da je sarađivao s Prigožinom kako bi pomogao dvjema stranama da postignu brzo rješenje.

23. avgusta, tačno dva meseca nakon pobune, Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći u Rusiji.

Od 7. oktobra, rat u Gazi je doveo do toga da se zapadna finansijska i vojna pomoć namijenjena Ukrajini preusmjeri na Izrael.

Zelenski je 7. februara 2024. smijenio ukrajinskog vrhovnog komandanta Valerija Zalužnjeg. Zamijenio ga je Oleksandr Syrskyi, koji je ranije bio komandant ukrajinskih kopnenih snaga.

Syrskyi je 17. februara naredio ukrajinskim snagama da se povuku iz Avdijevke, grada u Donjeckoj oblasti koji je Ukrajina utvrđivala skoro deceniju, a koji je bio meta ruske operacije od oktobra 2023. godine.