Brojne države pozivaju stanovnike da pripreme zalihe za 3 dana, Pentagon donio plan 'Fortress'

Kako strahovi od početka globalnog sukoba nastavljaju rasti, brojne zemlje pripremaju i civile i vojsku za potencijalno izbijanje globalnog sukoba. Posljednjih dana, brojne države zatražile su od svog stanovništva da pripremi trodnevni komplet za preživljavanje u hitnim slučajevima.

Sve više država svojim građanima poručilo je da kod kuće imaju dovoljno hrane, vode, lijekova i drugih osnovnih potrepština kako bi mogli izdržati najmanje 72 sata bez pomoći službi i uobičajenih usluga. Velika Britanija je 22. oktobra pokrenula novu kampanju kojom domaćinstva poziva da budu spremna za tri dana poremećaja, dok su slične preporuke posljednjih sedmica pojačane i u Belgiji, Luksemburgu i Hrvatskoj. Na prvi pogled, prizor je pomalo neobičan: države građanima govore da budu spremni ako nestanu struja, voda ili internet, da imaju baterijske lampe, radio, napunjene powerbanke, lijekove, gotovinu i zalihe hrane. U nekim zemljama preporuke idu i dalje, Švedska, Norveška i Estonija govore o najmanje sedam dana zaliha, Njemačka o do 10 dana, a Austrija o dvije sedmice.

U međuvremenu, Pentagon navodno priprema "plan za sudnji dan" pod nazivom FORTRESS, koji bi omogućio američkim vojnim bazama da nastave s radom tokom 90 dana u slučaju da vanjska podrška izostane, piše Express. Također, pojavljuju se izvještaji da Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, priprema novi val napada na Iran, te čak upozorava susjedne zemlje da se pripreme na najgore.

Sistem regrutacije

Iako je u ovoj fazi malo vjerovatno, ako bi došlo do izbijanja Trećeg svjetskog rata, od civila bi se moglo zatražiti da se prijave za službu. U slučaju da to ne učine, države bi mogle uvesti obaveznu vojnu službu – sistem regrutacije koji su SAD koristile u prošlosti, uključujući i vrijeme Vijetnamskog rata.

Način na koji je taj sistem proveden 1969. godine mogao bi ukazati na to koja bi grupa danas prva bila pozvana u vojsku. Nakon pritužbi da je prvobitni sistem regrutacije nepravedno pogađao određene Amerikance više od drugih, američka vlada je uvela tzv. "lutriju za regrutaciju". To je podrazumijevalo izvlačenje kapsula s datumima rođenja za osobe starosti između 18 i 26 godina – prvu grupu koja bi bila pozvana u službu. Sistem se, dakle, odnosio na one rođene između 1944. i 1950. godine, a datumi rođenja izvučeni na lutriji određivali su redoslijed pozivanja.

Iako nema naznaka da bi se danas primijenila ovakva lutrija, taj koncept ostaje relevantan s obzirom na interes predsjednika Donalda Trumpa za Iran – zemlju s kojom je započeo rat 28. februara. Riječ je o zemlji koju Trump, kako se tvrdi, i dalje namjerava napasti, čak i dok se za samo nekoliko dana približavaju izbori na sredini mandata (tzv. *midterms*).

Prema navodima CNN-a, dva američka zvaničnika izjavila su da su spremna pokrenuti nove napade na Iran "u roku od 96 sati od prijema" naredbe od Trumpa. Riječ bi bila o "velikoj operaciji" koja bi potencijalno mogla biti opsežnija od svih dosadašnjih napada. Trumpov rat s Iranom naišao je na kritike još od svog početka, prvenstveno zbog utjecaja na globalne cijene nafte, što je dovelo do vrtoglavog rasta cijena benzina i dizela. Ukoliko Trump odluči intenzivirati američko djelovanje protiv Irana do te mjere da budu potrebne dodatne trupe, uvođenje obaveznog vojnog roka, tj. regrutacije nije isključeno.

Na raspolaganju bi mu se, potencijalno, našli milioni vojnika. U ekskluzivnom razgovoru za Express, Christopher Lee iz konsultantske kuće "Foresight Strategic Advisors" pojasnio je nijanse Trumpove situacije po pitanju ljudstva.

Christopher je izjavio: "Prema godišnjem izvještaju agencije 'Selective Service' (Služba za regrutaciju) upućenom Kongresu za 2025. godinu, broj muškaraca koji podliježu regrutaciji kreće se oko 15 miliona. Izvještaj također navodi da oko 19 posto njih trenutno nije evidentirano; ako bismo i njih uključili, ukupan broj muškaraca koji bi mogli biti pozvani u vojsku iznosio bi oko 18 miliona. Ipak, treba imati na umu da bi stvarni broj osoba koje bi bile prisilno mobilisane bio, u realnim okvirima, tek neznatan dio te brojke."

Paralela s Vijetnamom

Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju, Lee je povukao paralelu s ranije spomenutim, i također često kritikovanim, ratom u Vijetnamu, sukobom u kojem je bila potrebna znatno veća ljudska sila.

Objasnio je: "Poređenja radi, tokom rata u Vijetnamu regrutovano je oko 1,8 miliona muškaraca, što je činilo svega oko sedam posto ukupne populacije. A to se odvijalo u periodu od devet godina. Međutim, u sukobu koji bi se uglavnom vodio u vodama Zaljeva i iz zraka – bilo putem aviona stacioniranih na nosačima aviona ili teških bombardera koji polijeću s kopnenih baza (poput modela B-1, B-2 itd.) – vjerovatnoća uvođenja obaveznog vojnog roka je vrlo mala. Razlog je jednostavan: invazija na Iran kopnenim snagama imala bi jednako 'vojno opravdanje' kao i gradnja kuće na vrhu aktivnog vulkana."