Stručnjak za Bliski istok: 'Na kraju će se vratiti za pregovarački sto'

Uprkos obnovljenim američkim napadima na Iran, napadima širom Zaljeva i promjenjivim prijedlozima predsjednika Donalda Trumpa o Hormuškom moreuzu, dugogodišnji stručnjak za Bliski istok Francis Gregory Gause smatra da je diplomatija i dalje živa i da Washington i Teheran ponovo pokušavaju ojačati svoje pozicije prije eventualnog povratka pregovorima.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Francis Gregory Gause III, profesor emeritus na Bush školi za vladu i javnu službu u Washingtonu, govorio je o najnovijoj eskalaciji između SAD-a i Irana, strateškom značaju Hormuškog moreuza, uticaju obnovljene američke blokade i zašto vjeruje da diplomatija ostaje jedini realan završetak ove krize.

Na pitanje postoji li i dalje ozbiljni diplomatski kanali uprkos borbama, Gause je kazao da postoje i da je američki predsjednik spreman da se uključi u diplomatiju. 

"Mislim da diplomatski kanali i dalje postoje. Mislim da je čak i predsjednik SAD-a naznačio da je više nego spreman da se uključi u diplomatiju. Mislim da je postojao temeljni nedostatak sposobnosti da dvije strane postignu zajedničko razumijevanje, čak i u memorandumu o razumijevanju.

Jasno je da je Trumpova administracija smatrala da memorandum o razumijevanju znači da bi jednostavan potez bio vraćanje stvari na stanje prije sukoba. Jednako je jasno da su Iranci memorandum tumačili kao dokument koji im daje direktnu ulogu u upravljanju Hormuškim moreuzom i, na kraju, mogućnost da naplaćuju prolaz brodovima koji koriste moreuz. Činjenica da dvije strane nisu mogle postići saglasnost ni o tako osnovnom pitanju pokazuje da je memorandum o razumijevanju imao ozbiljne nedostatke.

Uprkos nastavku vojnih napada i SAD-a i Irana, ne vidim alternativu povratku za pregovarački sto jer nijedna strana ne može potpuno poraziti drugu. To smo vidjeli tokom najintenzivnijeg perioda sukoba u aprilu i maju. Na kraju će isti podsticaji koji su i Iran i SAD vratili pregovorima ponovo prevladati", istakao je Gause. 

Koliko je trenutni vojni pritisak povezan sa situacijom na terenu, a koliko je zapravo riječ o oblikovanju naredne runde pregovora?

"Mislim da je sve usmjereno na oblikovanje naredne runde pregovora. Malo je vjerovatno da će nova runda zračnih napada, kojoj sada svjedočimo, odjednom dovesti do promjene režima. Ja to jednostavno ne vidim.

Mislim da je vojna strategija u osnovi pokušaj povećanja ekonomskog pritiska, vojnih gubitaka i štete na infrastrukturi u Iranu kako bi se Teheran vratio za pregovarački sto. Tada bi možda profesionalniji pregovori s američke strane mogli dovesti do sporazuma, memoranduma o razumijevanju ili primirja koje bi zaista moglo opstati."

'Blokada je efikasnija od zračnih napada'

Američki predsjednik Trump odustao je od prijedloga da uvede naknadu od 20 posto za komercijalne brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, ali administracija sada ide prema obnovljenoj blokadi iranskih luka. Kako takva blokada izgleda u praksi?

Mislim da to u praksi znači da američka mornarica stoji ispred iranskih luka i ispred Hormuškog moreuza i zaustavlja brodove za koje ima informacije da plove prema iranskim lukama.

Bila je relativno efikasna prvi put i mislim da je to bila jedna od stvari koja je dovela Irance za pregovarački sto. Bit će zanimljivo vidjeti koliko dugo će Iran odolijevati povratku pregovorima kada blokada počne ozbiljnije pogađati zemlju.

Mislim da je blokada vjerovatno efikasnije sredstvo u američkom arsenalu od vojnih udara. Iranski režim je mjesecima izdržavao slične vojne napade, ali blokada, prvi put uvedena u maju, bila je ono što je na kraju navelo iransko rukovodstvo da zaključi da mora ukinuti ta ograničenja radi vlastitog ekonomskog opstanka. Upravo ih je to prvobitno dovelo za pregovarački sto", naveo je Gause.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.