Deutsche Welle piše: Kako inflacija mijenja svakodnevnu kupovinu?

Nijemci kupuju drugačije kako bi uštedjeli dok cijene nastavljaju rasti. Čini se da je vrhunac inflacija sada prošao. Hoće li se kupci uskoro vratiti?

Šest sati na Pappelhofu u hesenskom Wetterau: Jarko crvene jagode završavaju u sanducima, kao i zelene šparoge. I jedne i druge će isti dan stići do kupaca u "organskoj kutiji". Organsko i regionalno - tvrtka Querbeet rasla je s oba megatrenda u proteklih 30 godina, prodajući sve više i više robe na tržnicama i uz uslugu dostave.

Ali tome je sada kraj, kaže osnivač tvrtke Thomas Wolff: "U vrijeme booma tokom korone uspjeli smo zaposliti još 30 zaposlenika. U međuvremenu smo, nažalost, morali otpustiti nove." Kupci s afinitetom prema organskim proizvodima također štede u vrijeme rasta cijena. S jedne strane, manje kupaca naručuje njihove organske proizvode. A oni koji i dalje naručuju kupuju manje količine.

Manje potrošnje na organsku hranu

Ova tvrtka simbolizira stanje u cijeloj industriji koja je desetljećima samo napredovala: Nijemci su 2000. godine potrošili 2,1 milijardu eura na organsku hranu, dok je prodaja u vrijeme korone porasla na 15,9 milijardi eura. Ali prošle godine je prvi put pala na 15,3 milijarde eura, prema podacima Agrarmarkt Informations-Gesellschaft (AMI).

Istovremeno, kupci se sve više odriču skupljih ekoloških proizvoda regionalnih dobavljača i umjesto toga kupuju jeftinije organske proizvode u supermarketima i diskontima. Trgovci hranom uspjeli su blago povećati svoje poslovanje s organskim proizvodima (+3,2 posto). No, to ide na štetu trgovine neorganskom hranom (-12,3 posto).

Gubici za trgovce na tržnici

Drugi pružatelji usluga, kao što su tržnice, prodaja na poljoprivrednim dobrima i usluge naručivanja poštom, bili su još teže pogođeni padom od 18,2 posto. Je li ovo kraj desetljećima dugog organskog buma u Njemačkoj? Ne, kaže Andreas Riekötter iz instituta za istraživanje tržišta u Kölnu IFH Media Analytics: "Kad bude više novca u džepovima jer inflacija pada, više će se pozornosti svakako posvetiti održivosti i više će se ulagati u potrošnju održivo proizvedenih dobara".

I organski sektor i potrošači imaju sve razloge za nadu da će skoku cijena doći kraj. "Vrhunac indeksa potrošačkih cijena, odnosno najveća stopa inflacije, vjerojatno je iza nas", kaže profesor Volker Wieland, ekonomist sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu na Majni.

Sporiji rast cijena

U maju je procijenjena stopa inflacije iznosila 6,1 posto, nakon što je prethodnih mjeseci gotovo probila granicu od 10 posto. Osim toga, najnovije statistike daju nadu da će cijene u nadolazećim mjesecima nastaviti sporije rasti.

Jer rast u proizvođačkim cijenama osjetno je usporen. To onda se onda sa zakašnjenjem održava na cijene u trgovinama. "Smanjiti cijene najprije naravno niko ne želi", objašnjava ekonomski stručnjak Wieland. "Ali pritisak konkurencije osigurat će pad cijena", kaže on.

Oprezni optimizam u ECB-u

Sukladno tome, Europska središnja banka (ECB) u Frankfurtu oprezno je optimistična. "Općenito, možemo biti zaista zadovoljni onim što smo do sada postigli", kaže Christiane Nickel, voditeljica Odjela za ekonomiju u ECB-u, s obzirom na promjenu kamatnih stopa. "Ali inflacija je još uvijek previsoka. Tako da još ne možemo pričati o smirivanju situacije."

Promatrači stoga pretpostavljaju da će se sljedeće povećanje kamata dogoditi na narednom sastanku Vijeća ECB-a u četvrtak, 15. juna. Jer ECB je još daleko od cilja postizanja stabilnosti cijena. Da bi se to dogodilo, stopa inflacije mora pasti na dva posto, piše Deutsche Welle.