Danska kraljica Magareta II slavi zlatni jubilej: Ko je žena koja je vratila ugled kraljevstvu?

Danska kraljica Margareta II., koja je ujedinila i modernizirala dansku monarhiju, slavi ovaj vikend pedesetogodišnjicu stupanja na prijestolje, no nešto skromnije zbog smrti britanske kraljice Elizabete II.

Osamdesetdvogodišnja kraljica, poznata po svojem umjetničkom daru, strastvenom pušenju i sijedoj punđi, prva je žena na danskom prijestolju.

Drugi je najdugovječniji monarh u danskoj povijesti, a nakon smrti Elizabete II., svoje daleke rođakinje, sada je i najdugovječniji europski monarh. 

Elizabeta II. umrla je u četvrtak u dobi od 96 godina. Vladala je više od 70 godina.

Margareta II. na prijestolje je stupila 1972. kada je potpora za dansku kraljevsku porodicu bila u padu, ali je tijekom svoje dugogodišnje vladavine pridonijela obnovi njezina ugleda.

"Uspjela je biti kraljica koja je povezivala dansku naciju u vrijeme velikih promjena: globalizacije, pojave multikulturalne države, gospodarskih kriza 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015., te u pandemiji, rekao je povjesničar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.

Temelj njezine popularnosti je u tome što je kraljica apsolutno apolitična, rekao je.

Margareta II. obilježila je 50. godišnjicu svoje vladavine u januaru skromnijom proslavom zbog pandemije COVID-a. Velika svečana proslava bila je pomaknuta na ovaj vikend.

Program je, međutim, po kraljičinoj želji izmijenjen u posljednji trenutak zbog smrti Elizabete II. Ukinuta je većina njezinih javnih nastupa, uključujući paradu ulicama Kopenhagena. 

Margareta je stupila na prijestolje u dobi od 31 godine u januaru 1972. nakon smrti svojeg oca, Frederika IX.

Majka dvojice dječaka, koja sada ima osmero unučadi, bila je prva žena koja je postala kraljicom u jednoj od najstarijih monarhija u Europi. Danska kraljevska loza potječe od Gorma Starog iz 10. stoljeća.

Premda je službeno prva danska kraljica, uzela je ime Margareta II., u čast Margareti I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., ali nikada nije imala službenu titulu.

Kada je postala kraljicom, samo je 45 posto Danaca podržavalo monarhiju, većinom vjerujući da joj nema mjesta u modernoj demokraciji.

Tijekom svoje vladavine uspjela je ipak kloniti se skandala i pomogla je modernizirati instituciju, dopustivši, na primjer, svojim sinovima da se vjenčaju pučankama.

Danas, pet desetljeća poslije, danska monarhija jedna je od najpopularnijih na svijetu i uživa podršku više od tri četvrtine Danaca.

Margareta je rođena u Kopenhagenu 16. aprila 1940., samo sedam dana nakon nacističke invazije na Dansku.

Bila je najstarija od triju sestara, ali kada je rođena danski zakon o nasljeđivanju zabranjivao je ženama da nasljeđuju prijestolje.

Zakon je promijenjen 1953. nakon referenduma, pod pritiskom nekoliko uzastopnih danskih vlada koje su bile svjesne da društvo treba modernizirati.

Kraljica, koju porodica i podanici od milja zovu Daisy, uspjela je održati monarhiju relevantnom ne umanjivši joj status.

Suprug joj je umro 2018., no ona inzistira da se nikada neće povući s vlasti.

Ostat ću na prijestolju dok se ne srušim, govori.

Danska nema tradiciju abdikacije, a s obzirom na to da je kraljica odlična zdravlja to pitanje nikada nije zbiljno postavljeno.

U maju se primjerice vozila na 'vlaku smrti' u zabavnom parku Tivoliju u Kopenhagenu, šešira čvrsto pričvršćenog na glavi.

Njezin najstariji sin, 54-godišnji prestolonasljednik Frederik, trebao bi je naslijediti na tronu kada dođe vrijeme. Blistavih plavih očiju i široka osmijeha, poznata je po svojoj opuštenosti i zaigranosti te po angažmanu na danskoj kulturnoj sceni.

Bavi se slikarstvom, a kao kostimografkinja i scenografkinja radila je više puta za Danski kraljevski balet i Dansko kraljevsko pozorište.

Studirala je na Cambridgeu i Sorboni i tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski.

Sudjelovala je u teškim prevodilačkim projektima, uključujući 1981. danske verzije romana Simone de Beauvoir Svi ljudi su smrtni pod pseudonimom u suradnji sa suprugom princom Henrikom, rođenim u Francuskoj.

Pozornost javnosti privlači ipak najviše svojim slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje iz 2002. Tolkienova Gospodara prstenova i slike joj se izlažu u muzejima i galerijama u Danskoj i u inozemstvu.