Cijene nafte dodatno skočile nakon američkog napada na iranski otok Kharg

Cijene nafte ponovo su porasle usljed sve većih strahova od poremećaja u snabdijevanju, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele napad na ključni iranski naftni terminal na ostrvu Kharg, dok je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Brent nafta, međunarodni referentni standard, porasla je za 1,8 posto i tokom ranog trgovanja u ponedjeljak, 16. marta, dostigla cijenu od 104,98 dolara po barelu. Još jedan vikend obilježen nasiljem širom Bliskog istoka dodatno je povećao zabrinutost zbog sukoba i njegovih posljedica po globalno energetsko tržište, piše The Guardian.

Ostrvo Kharg, koralno ostrvo dugo oko osam kilometara u Perzijskom zaljevu, udaljeno približno 43 kilometra od iranske obale, predstavlja ključni iranski naftni centar kroz koji obično prolazi oko 90 posto izvoza nafte iz te zemlje.

Trump je u subotu, 14. marta, izjavio da su američki napadi "potpuno uništili" veći dio ostrva Kharg te je za NBC News rekao da bi američka vojska mogla pogoditi tu lokaciju "još nekoliko puta, čisto iz zabave".

Istovremeno je na društvenim mrežama tvrdio da je iz "razloga pristojnosti" izbjegao napade na naftnu i energetsku infrastrukturu na ostrvu te da su gađani isključivo vojni ciljevi.

Međutim, odluka da se napadne Kharg, koji je tokom prve dvije sedmice američko-izraelske operacije uglavnom bio pošteđen, nije umirila zabrinutost na globalnim tržištima.

Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih plovnih puteva na svijetu kroz koji inače prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, gotovo je potpuno zatvoren od početka krize.

Trump je ovog vikenda tvrdio da će "mnoge zemlje" poslati brodove kako bi pomogle u ponovnom otvaranju moreuza. Nije precizirao o kojim se državama radi, ali je javno pozvao američke saveznike - Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo - kao i Kinu, da se pridruže "zajedničkom naporu" u zaštiti brodova koji prolaze tim moreuzom od mogućih iranskih napada.

Reakcije su zasad bile prilično suzdržane. Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopćilo je da "razmatra različite mjere iz više uglova" kako bi pomoglo u osiguravanju energetskih transportnih ruta. Britanski ministri, s druge strane, razmatraju planove za slanje dronova za razminiranje u moreuz, jer postoji zabrinutost da bi slanje ratnih brodova, kako traži Trump, moglo dodatno eskalirati krizu.

Cijena nafte prošle sedmice prvi put je premašila 100 dolara po barelu od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, nakon što je američko-izraelska operacija pokrenula snažan rast na tržištu koji je povećao troškove goriva širom svijeta i doveo do rekordnog rasta dionica velikih naftnih kompanija.

Nezadovoljstvo javnosti raste jer cijene goriva nastavljaju rasti. Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama u nedjelju je iznosila 3,70 dolara po galonu, prema podacima organizacije AAA, što je 62 centa više nego prije mjesec.

"Baš me briga za Iran. Ne želim plaćati skuplje gorivo", rekao je za Guardian Kevin Dass, otac dvoje djece iz Detroita koji radi povremene poslove, nakon što je platio 3,49 dolara po galonu prilikom točenja goriva.

Trump je, s druge strane, pokušao umanjiti strahove da bi cijene goriva mogle ostati visoke duži period.

"Mislim da će pasti i biti niže nego prije. Ima toliko nafte i plina - ima ih svuda. Samo je sada malo blokirano, ali uskoro će se to deblokirati", rekao je za NBC.

Države širom Azije u međuvremenu pokušavaju ublažiti energetsku krizu - od subvencija za gorivo na Tajlandu do racionalizacije potrošnje u Bangladešu.

Sve najnovije informacije vezane za dešavanja na Bliskom istoku i svijetu možete pratiti na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.