Zemlja koja mijenja pravila na tržištu energenata: Budućnost cijena nafte mogla bi zavisiti od Kine

Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pokušavaju postići konačan dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i normalizaciji protoka nafte s Bliskog istoka, analitičari upozoravaju da bi ključnu ulogu u budućem kretanju cijena mogao imati akter koji nije za pregovaračkim stolom – Kina.

Kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, Kina je tokom višemjesečnog sukoba s Iranom uspjela ublažiti posljedice poremećaja na tržištu energenata. Smanjenjem uvoza, korištenjem velikih državnih rezervi i ubrzanom tranzicijom prema čistim izvorima energije, kineske vlasti uspjele su ograničiti utjecaj rasta cijena na domaće tržište.

Takva politika imala je posljedice i na globalnom nivou.

Zašto cijene nisu eksplodirale?

Nakon izbijanja sukoba i gubitka više od milijardu barela nafte iz globalnih tokova, pojedini stručnjaci predviđali su da bi cijena nafte mogla dosegnuti čak 200 dolara po barelu.

Međutim, to se nije dogodilo.

Brent nafta, koja služi kao globalna referenca, posljednjih dana pala je ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da će Hormuški moreuz uskoro ponovo normalno funkcionisati. Podsjetimo, prije američkih i izraelskih napada na Iran cijena se kretala ispod 70 dolara, dok je početkom maja dostigla četverogodišnji maksimum od 114 dolara.

Mnogi analitičari smatraju da je upravo Kina odigrala presudnu ulogu u sprječavanju još većeg rasta cijena.

Kineska 'nevidljiva ruka'

Prema procjenama francuske banke Société Générale, Kina je uspjela smanjiti uvoz nafte za oko tri miliona barela dnevno, što je gotovo jednako ukupnoj dnevnoj potrošnji Japana.

Takav potez omogućen je zahvaljujući velikim zalihama koje je Kina godinama gradila kupujući povoljniju naftu iz Rusije i Irana.

Stručnjaci procjenjuju da Kina danas raspolaže sa više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela koristiti još u maju.

Istovremeno, vlasti su ograničile izvoz rafiniranih proizvoda poput benzina i dizela kako bi osigurale domaće potrebe. To je smanjilo interes kineskih rafinerija za kupovinu dodatnih količina sirove nafte na međunarodnom tržištu.

Električni automobili mijenjaju tržište

Važan faktor predstavlja i ubrzana elektrifikacija kineskog saobraćaja.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), električna vozila u Kini prošle godine smanjila su potrošnju nafte za približno milion barela dnevno.

Danas je svako drugo novo putničko vozilo prodano u Kini električno ili hibridno vozilo nove generacije.

Analitičari smatraju da je upravo taj trend postao svojevrsni „sigurnosni ventil“ za globalno tržište nafte jer smanjuje pritisak na potražnju.

Prijeti li svijetu višak nafte?

Dok su prije nekoliko mjeseci upozoravali na moguću nestašicu, stručnjaci Međunarodne agencije za energiju sada upozoravaju na suprotan problem.

U najnovijem izvještaju procjenjuju da bi tokom naredne godine globalna ponuda mogla premašiti potražnju za čak 4,7 miliona barela dnevno.

Glavni razlog je očekivani povratak proizvodnje nafte na Bliskom istoku nakon stabilizacije situacije u Hormuškom moreuzu.

Pojedini analitičari smatraju da bi višak na tržištu mogao nastupiti već narednog mjeseca, ukoliko se u promet vrati oko 100 miliona barela nafte koje su trenutno blokirane zbog sukoba.

Dodatni faktor predstavlja Iran, koji bi u slučaju ublažavanja američkih sankcija mogao značajno povećati proizvodnju i izvoz.

Sve oči uprte u Peking

U novonastaloj situaciji Kina bi ponovo mogla postati ključni faktor za ravnotežu na tržištu.

Mnoge zemlje već su osigurale dovoljne količine nafte za ljetnu sezonu, pa analitičari vjeruju da bi upravo kineska potražnja mogla odlučiti hoće li tržište apsorbirati višak ponude ili će cijene dodatno pasti.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje koje bi moglo odrediti budućnost svjetskog tržišta energenata: želi li Kina uopće kupovati više nafte?

Od odgovora na to pitanje, smatraju stručnjaci, u velikoj mjeri zavisit će i kretanje cijena nafte u narednim mjesecima.