Britanski univerziteti angažovali firmu da špijunira pro-palestinske studente

Dvanaest britanskih univerziteta platilo je privatnoj firmi koju vode bivši zvaničnici vojne obavještajne službe da "špijuniraju" studentske demonstrante i akademike, uključujući i one koji su izrazili solidarnost sa Palestinom, otkriva Al Jazeera.

Zajednička istraga Al Jazeera English i Liberty Investigates otkrila je dokaze da je Horus Security Consultancy Limited pretraživao studentske profile na društvenim mrežama i provodio tajne procjene prijetnji od terorizma u ime nekih od najelitnijih britanskih institucija. Horus, koji sebe opisuje kao "vodeću obavještajnu" firmu, primio je najmanje 440.000 funti (preko milion konvertibilnih maraka) od univerziteta od 2022. godine.

Među praćenima bili su palestinski akademik pozvan da održi gostujuće predavanje na Manchester Metropolitan University i propalestinski doktorand na London School of Economics, prema internim dokumentima. U oktobru 2024. godine, Univerzitet u Bristolu dostavio je firmi spisak studentskih protestnih grupa o kojima želi primati upozorenja, sugeriše interni univerzitetski e-mail. Među njima su bili pro-palestinski aktivisti i aktivisti za prava životinja.

Ukupno je 12 univerziteta platilo firmi za praćenje protestnih aktivnosti na kampusima. Ostali uključuju Univerzitet u Oxfordu, Imperial College London, University College London (UCL), King's College London (KCL), Univerzitet u Sheffieldu, Univerzitet u Leicesteru, Univerzitet u Nottinghamu i Cardiff Metropolitan University.

Ovi nalazi su izašli na vidjelo nakon što su Al Jazeera English i Liberty Investigates podnijeli zahtjeve za slobodu informisanja (FOI) više od 150 univerziteta.

Al Jazeera i Liberty Investigates su se obratili svim institucijama navedenim u ovom članku za komentar. Univerzitet u Oxfordu, UCL, KCL, Univerzitet u Leicesteru i Univerzitet u Nottinghamu nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Univerzitet u Sheffieldu je saopćio da je koristio vanjske usluge za "skeniranje horizonta" u potrazi za problemima koji mogu uticati na univerzitet, poput predstojećih protesta velikih razmjera, te da je "netačno" sugerisati da je to imalo za cilj obeshrabrivanje aktivizma. Dodali su da nisu dijelili podatke o studentima sa Horusom niti su ga uputili da prati pojedince, te da im je prioritet održavanje sigurnog okruženja uz podršku zakonitim protestima.

Imperial College London negirao je da usluge za koje plaća Horusu predstavljaju nadzor studenata. Slično tome, rekli su da su posvećeni slobodi govora i da koriste Horus kako bi "pomogli u identifikaciji potencijalnih sigurnosnih rizika za svoju zajednicu, što bi moglo uključivati ​​protestne aktivnosti u blizini njihovih kampusa. Sve ove informacije su iz javnog domena".

Horus je osnovan 2006. godine kao projekat unutar sigurnosnog tima Univerziteta u Oxfordu od strane bivšeg potpukovnika Jonathana Whiteleyja, koji se može pohvaliti "23-godišnjom karijerom u vođenju sigurnosnih, obavještajnih i kontraobavještajnih operacija širom svijeta", prema web stranici kompanije.

Godine 2020., pukovnik Tim Collins postao je direktor matične kompanije. Trenutno je na web stranici naveden kao jedan od četiri viša rukovodioca kompanije koji "donose svo svoje izvanredno iskustvo i stručnost u Horus, u ime naših klijenata", i održao je više govora na konferencijama za univerzitetske sigurnosne timove u ime firme.

Posljednjih godina javno je okrivio rastući broj i veličinu demonstracija za Gazu u zapadnim zemljama za "rusko/iransku orkestriranu medijsku kampanju". Nadalje, pozvao je na deportaciju demonstranata koji nisu britanski i "koji se loše ponašaju" iz Velike Britanije.

Firma je plaćena ukupno 443.943 funte između januara 2022. i marta 2025. za pružanje obavještajnih podataka univerzitetima u Velikoj Britaniji o nizu oblasti.

Kompanija nudi uslugu pod nazivom "Insight", pružajući klijentima obavještajne izvještaje otvorenog koda sastavljene pomoću alata koji je razvila za "prikupljanje širokog spektra izvora na internetu". Prema njihovoj web stranici, integriraju vještačku inteligenciju u svoje poslovanje od 2022. godine.

Specijalna izvjestiteljica UN-a: "Duboke pravne zabrinutosti"

Gina Romero, specijalna izvjestiteljica UN-a za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, izjavila je: "Korištenje umjetne inteligencije za prikupljanje i analizu podataka o studentima pod krinkom obavještajnih podataka iz otvorenih izvora izaziva duboke pravne zabrinutosti."

Omogućava kompanijama koje su oslobođene javne kontrole da prikupljaju nesrazmjerne količine podataka o studentima, a ti se podaci mogu koristiti u svrhe koje ne mogu predvidjeti, objasnila je.

Al Jazeera je kontaktirala Horus putem e-maila i telefona 31. marta, 1., 7. i 8. aprila, a kontaktirala je i Whiteley putem e-maila 7. aprila i Collins putem e-maila i LinkedIna 8. aprila.

Uprkos ovim ponovljenim zahtjevima, Horus nije odgovorio na pitanja Al Jazeere o optužbama navedenim u ovom članku. Na svojoj web stranici, Horus navodi da se pridržava "najjače etike u svemu što radimo i da je u potpunosti transparentan i pravno usklađen na bilo kojoj teritoriji na kojoj poslujemo".

Sedam univerzitetskih klijenata Horusa odbilo je zahtjeve Al Jazeere i Liberty Investigates za kopije brifinga koje su primili od firme, u skladu sa zakonom o slobodi informisanja. Četiri su rekla da su oni povjerljivi – uprkos tome što su navodno zasnovani na informacijama koje su već javno dostupne.

Šest ih je tvrdilo da bi njihovo slobodno stavljanje na raspolaganje potkopalo Horusov poslovni model. Član 43. Zakona o slobodi informisanja Ujedinjenog Kraljevstva predviđa izuzeće koje omogućava javnim tijelima da odbiju otkrivanje informacija koje se smatraju komercijalno osjetljivim. To bi mogle biti informacije koje bi naštetile komercijalnim interesima treće strane, kao što su izvođači radova poput Horusa.

Ali drugi dokumenti i e-mailovi dobijeni putem FOI-a od tri univerziteta – Bristola, LSE-a i Manchester Metropolitana – bacaju svjetlo na ulogu koju privatna obavještajna kompanija igra u britanskom obračunu sa aktivizmom na kampusima.

Jo Grady, generalna sekretarka najvećeg sindikata predavača i univerzitetskog osoblja u Ujedinjenom Kraljevstvu, Univerzitetskog i fakultetskog sindikata (UCU), rekla je za Al Jazeeru da je sramotno što su institucije potrošile stotine hiljada funti špijunirajući vlastite studente".

"Nadzor po narudžbi"

Lizzie Hobbs, doktorantica koja je učestvovala u jednomjesečnom protestnom kampu LSE-a tokom ljeta 2024. godine, među je onima čije su objave na društvenim mrežama Horus prijavio univerzitetu.

Talas propalestinskih protestnih aktivnosti započeo je na univerzitetskim kampusima širom svijeta krajem 2023. godine, eskalirajući tokom aprila 2024. godine, kada su studenti zahtijevali da njihove institucije otkriju i prekinu sva ulaganja u kompanije koje se smatraju saučesnicima u genocidnom ratu Izraela u Gazi.

Liberty Investigates je dobio brifing poslan sigurnosnom timu LSE-a 18. juna 2024. godine, koji sadrži objavu koju je napisala dan ranije na X-u, rekavši: "Možda smo deložirani, ali smo moćniji i organizovaniji kao kolektiv nego ikad prije!"

Njena objava bila je jedna od hiljada objava studenata sakupljenih u dnevna "ažuriranja kampa" i prodanih univerzitetima za 900 funti mjesečno.

Hobbs je tek saznala da je njena objava na društvenim mrežama označena kada joj se Al Jazeera obratila za komentar. Rekla je: "Znali smo da univerzitet vrši nadzor, ali šokantno je vidjeti koliko je to sistematizirano."

Dodala je da je "duboko zastrašujuće vidjeti koliko su univerziteti "spremni uložiti" u ovu svrhu.

E-mail koji su vidjeli Al Jazeera i Liberty pokazuje da je službenik osiguranja LSE-a proslijedio Horusov brifing, u kojem je istaknuta Hobbsova X objava, kolegama uz komentar: "Očigledno smo bili nevjerovatno grubi prema demonstrantima!!"

Studenti su zaista optužili svoju instituciju za grubu politiku nakon što je dobila pravni nalog da ih iseli iz onoga što kažu da je bila nenasilna okupacija zgrade u kojoj se poziva na LSE da se povuče iz kompanija povezanih s Izraelom. Univerzitet je protest opisao kao prijeteći i uvredljiv. LSE nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Još jedna osoba koja je bila predmet praćenja bila je palestinsko-američka akademkinja Rabab Ibrahim Abdulhadi. 2023. godine pozvana je da govori na seriji predavanja na Manchester Metropolitan University (MMU), koja će se održati u junu te godine u spomen na britanskog studenta Toma Hurndalla, kojeg je ubio izraelski snajperista u Gazi 2003. godine.

Liberty Investigates je dobio dokumente, uključujući e-mailove između Horusa i univerzitetskog osoblja i kopiju procjene koju je Horus dostavio. Zajedno, oni pokazuju da je 6. aprila 2023. MMU zatražio od Horusa da provede tajnu "procjenu prijetnje" protiv terorizma nad 70-godišnjim naučnikom koji se bavi palestinskim studijama.

Zakon o borbi protiv terorizma i sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva iz 2015. godine zahtijeva od univerziteta da razmotre rizik od vanjskih govornika koji izražavaju "ekstremističke" stavove, što bi moglo ugroziti uvlačenje ljudi u terorizam. Ovaj zahtjev spada u program britanske vlade "Prevent" protiv terorizma i predstavlja opravdanje koje MMU pruža za svoje akcije. Međutim, Amnesty International i nekoliko drugih grupa za ljudska prava kritikovale su program Prevent zbog nesrazmjernog ciljanja muslimana i nedostatka transparentnosti.

Akademkinja sa Državnog univerziteta San Francisco trebala je održati govor pod nazivom "75 godina Nakbe, Sumouda i solidarnosti: Odavanje počasti Tomu Hurndallu – palestinskom mučeniku". Rekla je: "Bila sam veoma sretna što sam mogla govoriti... zaista je važno odati počast ljudima koji su dali svoje živote izražavajući solidarnost s Palestinom".

Abdulhadi je rekla da je bila šokirana kada je čula za procjenu prijetnje o njoj – također od Al Jazeere i Liberty Investigates: "Trebali biste biti nevini dok se ne dokaže krivica... ali oni su zapravo pretpostavili krivicu i počeli me istraživati ​​zbog moje stipendije. Šta bih trebala učiti i podučavati da bih izbjegla ovu neopravdanu, nepravednu i nepravednu kontrolu i nadzor?"

Horus je 3. maja 2023. godine univerzitetu dostavio izvještaj od šest stranica u kojem je procijenio njeno korištenje društvenih mreža, kao i razne optužbe protiv nje koje su protiv nje iznijele proizraelske grupe. Abdulhadi je uspio dobiti kopiju izvještaja koristeći britanske zakone o ličnim podacima.

Izvještaj je uključivao reference na optužbe za antisemitizam protiv nje iz 2014. godine, koje su njen kalifornijski univerzitet i državni kontrolor Kalifornije odbacili kao neosnovane, kao i daljnje optužbe iz 2017. godine, koje je savezni sudija odbacio kao nedostatne dokaze.

E-mail između visokih univerzitetskih zvaničnika, koji je Al Jazeera vidjela, pokazuje da je MMU na kraju dozvolio da se serija predavanja održi 26. juna 2023. godine u zgradi Manton MMU-a uz "odgovarajuće prisustvo obezbjeđenja". Univerzitet je odlučio da "izgleda da nema dokaza koji ukazuju na to da je bila uključena u grupe koje su zabranjene u Velikoj Britaniji", a nakon što je Horus procijenio da postoji "umjeren" rizik od protesta na predavanju, koji "vjerovatno neće biti nasilan".

U još jednom e-mailu između viših službenika MMU-a sljedeće godine navodi se da je univerzitet "angažovao Horusa da provede dubinsku analizu govornika" za drugi događaj, čiji su detalji redigovani iz kopije koju je vidjela Al Jazeera. Univerzitet je odbio potvrditi da li je to povezano sa komemorativnim predavanjem sljedeće godine, čiji je govornik također bio Palestinac.

Glasnogovornik MMU-a rekao je Al Jazeeri: "Kako bismo osigurali sigurnost naše zajednice i vanjskih govornika, rutinski provodimo provjere i procjene prije događaja kako bismo identificirali sve potencijalne rizike i obavijestili sve potrebne sigurnosne službe".

Odvojeno, Univerzitet u Manchesteru - drugi univerzitet u istom gradu - potvrdio je Al Jazeeri da je od jula 2023. godine angažovao Horusa da provede slične izvještaje o dva gostujuća govornika koji su došli razgovarati o "geopolitičkim pitanjima". Univerzitet je odbio otkriti identitet govornika ili potvrditi da li su Palestinci ili imaju propalestinske stavove.

"Stanje terora"

Interni e-mailovi osoblja Univerziteta u Bristolu upućeni Horusu otkrivaju da je institucija platila najmanje 8.700 funti za "prilagođenu uslugu upozoravanja koja pokriva sve što je vezano za predložene studentske proteste i obuhvata sve protestne aktivnosti širom grada" od maja 2024. godine.

Univerzitet je firmi dostavio spisak grupa za praćenje, koji je ona redigovala, navodeći lične podatke. Također je otkriven e-mail koji je osoblje naknadno poslalo Horusu, sa naslovom "pro-palestinski protesti", u kojem se traži da se uključi šest grupa za prava životinja.

Glasnogovornik Univerziteta u Bristolu rekao je da firma prikuplja "javno dostupne informacije o svim protestnim aktivnostima bilo koje grupe u gradu koje bi potencijalno mogle uticati na sigurnost naše univerzitetske zajednice": "To nam pomaže da donosimo informisane odluke o tome gdje bi naše sigurnosno osoblje moglo biti potrebno da pruži podršku i da li informacije treba prenijeti studentima i osoblju."

Izvještaj Europskog centra za pravnu podršku objavljen u februaru ove godine otkrio je da su akademici i studenti skloniji represiji zbog svojih propalestinskih stavova nego bilo koja druga grupa u Britaniji.

Romero, specijalna izvjestiteljica UN-a, rekla je da je ovaj "uznemirujući nadzor od strane Horusa doprinio "stanju terora" kojem je svjedočila među studentskim aktivistima u Velikoj Britaniji.

Rekla je: "Većina studenata s kojima sam kontaktirala doživljava psihološku traumu, mentalnu iscrpljenost i sagorijevanje […] mnogi od njih potpuno napuštaju aktivizam."

Redovni medijski komentator, pukovnik Collins iz Horusa, upitan je u januaru 2024. godine od strane belfastskih novina News Letter zašto je sukob između Izraela i Gaze izazvao tako raširene proteste u poređenju s drugim ratovima.

U to vrijeme, Južna Afrika je upravo podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde (ICJ), optužujući Izrael za genocid u Gazi, gdje je broj poginulih dostigao oko 20.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, koje je Izrael od tada prihvatio kao "široko tačne". Trenutno ih ima preko 70.000. Ali bivši vojnik SAS-a, koji je i sam iz Sjeverne Irske, imao je drugačije mišljenje.

"Ono što zapravo vidimo je rusko/iranska orkestrirana medijska kampanja koju Zapad dragovoljno guta", rekao je za News Letter.

Dva mjeseca ranije, rekao je za Express da bi propalestinski demonstranti koji se "nedolično ponašaju trebali suočiti se sa svim posljedicama zakona... a oni koji nisu iz ove zemlje trebali bi biti deportovani dok se nikada više ne budu mogli vratiti".