Amerika ima novu strategiju rušenja režima, Irancima prijeti masovna glad

Sjedinjene Američke Države sve otvorenije primjenjuju strategiju ekonomskog pritiska na Iran, s ciljem slabljenja vlasti u Teheranu kroz urušavanje ekonomije i izazivanje socijalnih nemira. U fokusu ove politike nalazi se blokada ključnih izvoznih pravaca, posebno u naftnom sektoru, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po svakodnevni život iranskih građana.

Prema izjavama američkog ministra finansija Scotta Bessenta, američke mjere već pokazuju efekte. On je naveo da bi blokada iranskih luka u roku od nekoliko dana mogla dovesti do potpunog zastoja u proizvodnji nafte, ključnog izvora prihoda za Iran. Kako tvrdi, cilj je sistematski ograničiti sposobnost Teherana da generira i premješta finansijska sredstva.

Predsjednik SAD-a Donald Trump dodatno je naglasio da se blokada u Hormuškom moreuzu neće ukidati dok se ne postigne konačni politički dogovor s Iranom, ocijenivši dosadašnje mjere kao 'veliki uspjeh'.

Ogromni ekonomski gubici

Prema procjenama analitičara, Iran trenutno trpi gubitke od oko 455 miliona dolara dnevno. Kombinacija sankcija, blokade pomorske trgovine, valutne krize i štete na ključnim industrijama dodatno ubrzava ekonomski pad.

Posebno su pogođeni sektori nafte i plina, petrokemije i čelika, dok je bankarski sistem na ivici kolapsa. Dodatni alarm izaziva činjenica da je Teheranska berza zatvorena već osam sedmica – što je presedan u modernoj historiji zemlje.

Inflacija prijeti potpunom kolapsu

Ekonomski analitičari upozoravaju da bi, u slučaju nastavka trenutne situacije bez otvorenog rata, cijene u Iranu mogle porasti i do tri puta u narednih godinu dana. U slučaju eskalacije sukoba, mjesečna inflacija mogla bi premašiti 20 posto, što bi godišnje značilo gotovo 500 posto rasta cijena.

Već sada je inflacija na izuzetno visokom nivou – godišnje iznad 70 posto, dok su cijene hrane dostigle troznamenkaste stope rasta. Samo kruh i žitarice poskupjeli su oko 140 posto.

Građani na udaru: Kruh postaje luksuz

Najveći teret krize snose obični građani. Kruh, kao osnovna životna namirnica, bilježi drastičan rast cijena. Tradicionalni iranski kruh barbari sada košta oko 250.000 rijala, dok je sangak dostigao cijenu od 350.000 rijala – višestruko više od zvanično propisanih cijena.

Iako je država izdvojila milijarde dolara za subvencije, Iran i dalje ne proizvodi dovoljno pšenice za svojih oko 90 miliona stanovnika. Zbog toga je primoran na uvoz, najviše iz Rusija, kao i preko posrednika poput Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska.

Globalne posljedice

Kriza u Iran ne ostaje izolirana. Produženi poremećaji u Hormuškom tjesnacu mogli bi ozbiljno pogoditi azijske ekonomije poput Japana, Kine, Indije i Južne Koreje, koje značajan dio energenata dobivaju upravo tim putem.

Iako bi posljedice mogle osjetiti i Sjedinjene Američke Države kroz globalne ekonomske veze, stručnjaci upozoravaju da je Iran trenutno najranjiviji akter u ovoj krizi.

Situaciju na Bliskom istoku pratite na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.