Afrički Balkan: Zašto sve svjetske sile masovno ulažu u Džibuti

 Od nedavno, u igru je ušla i Kina koja ima velike planove.

Džibuti je jedna od najmanjih afričkih zemalja, ali već nekoliko godina stanovnici sanjaju velike snove, da će uz pomoć Kine izgraditi raj poput Singapura ili zaljevskih zemalja.

Mala država na istoku Afrike postala je kineski strateški partner, gdje je Peking izgradio vojnu bazu i luku. Trenutno se ubrzano radi na izradi zone slobodne trgovine, što će biti kapija Kine za ulazak na kontinent.

Kako piše njemački "Spiegel Online", ljudi u Džibutiju teže boljem životu i većoj ulozi u svijetu koji se mijenja.

Džibuti ipak ne može da se pohvali prirodnim bogatstvima kojima raspolažu zemlje arapskog svijeta. Do prije dvije generacije ljudi su ovdje još živjeli kao nomadi, a koze i kamile i danas mogu da se vide kako slobodno šetaju po gradu.

Lokacija

Ono što Džibuti ipak ima je lokacija, jer je pred njegovim obalama jedna od najprometnijih trgovinskih linija na svijetu. Desetine tankera sa gasom i brodova kontejnera tu prolaze svakog dana prije ulaska u Crveno more, koje je Sueckim kanalom povezano sa europskim lukama. Upravo to je glavni razlog zbog kojeg su kineski menadžeri, bankari i inžinjeri prisutni na istočnoj obali Afrike, a od nedavno i vojnici.

Iako nisu prvi koji su ovdje napravili bazu, kineski plan je dugoročan, jer je Džibuti i ulaz u Afriku, piše "Spiegel".

Oni koji su dolazili ranije ostali su do danas uglavnom sa vojskama, među kojima su SAD, Japan, Italija i Francuska. Španija i Njemačka također imaju svoje vojnike koji su stacionirani u francuskoj bazi.

Afrički Balkan

U Džibutiju živi oko milion ljudi i dolaze iz različitih kultura. Govore arpskim jezikom ili nekim od jezika okolnih zemalja, Somalije i Etiopije. Dvije velike grupe su dugo u međusobnom sukobu, Afari sa sjevera i Isai sa juga, ali se situacija primirila od kraja građanskog rata 1994. godine.

Razlog za relativan mir djelimično leži i u otvorenosti prema svijetu. Iako je islam zvanična religija, ovdje je to privatno pitanje, a službe se redovno održavaju u hrišćanskim crkvama, dok žene mogu slobodno da šetaju u farmerkama i bez hidžaba. Kada se sagledaju činjenice, ratovi devedesetih, različite religije i upletenost velikih sila, jasno se može podvući određena paralela sa Balkanom.

Novi put svile

Električni voz koji povezuje dva glavna grada odavno je završen, ali obično nema dovoljno struje za redovni saobraćaj. Ipak, vodovodna cijev iz Etiopje već radi, a u izgradnji je i gasovod. Iz kineske perspektive sve to će se uklopiti u veću sliku, odnosno novi put svile.

Pod imenom tog projekta, Kina već uveliko investira u puteve, željeznice, luke i trgovinske centre u Aziji, Evropi i Africi sa ciljem kreiranja ekonomske zone pod kontorlom Pekinga.

Džibuti se također nalazi na putu "Puta svile". Ekonomski eksperti također ističu da kineska vlada ima mnogo finansijskih projekata za Džibuti, a spremaju se i mnogi drugi planovi, poput izgradnje škola, bolnica, sportskih kompleksa. Sve to finansirat će Kina, bez zajmova, prenosi "Spiegel".

Morska straža

Kineska vojska ovdje je prošlog ljeta otvorila pomorsku bazu, što je prvi takav kompleks van Azije, za koju se već spekuliše da je baza za logističku podršku kineske flote.

Prema pretpostavkama, unutra je oko 10.000 vojnika, koji redovno izvode vježbe.

Peking je u Afriku već uložio 100 milijardi dolara, zbog čega kineski mediji pišu da je "prirodno da Kina čuva svoje interese".

Ipak, Amerika je zabrinuta da bi Kina uskoro mogla da parira ne samo ekonomski nego i vojno. Jedna od bitnih karakteristika Džibutija je da su stare sile veoma blizu novim, bliže nego bilo gdje na svijetu.

Američka baza nalazi se na samo nekoliko kilometara od kineske. Iz ovih zgrada specijalci odlaze na tajne zadatke, a dronovi jure teroriste po Somaliji i Jemenu. Zbog toga je čak i glavni grad zona visokog rizika, gdje se vojnicima ne savjetuje da idu.

Za Aziju, Afriku i Europu, Džibuti je ključna tačka, tvrdi komandant francuskih snaga u ovoj zemji Thierry Duquenoÿ.

“Zaliv, Aden i Crveno more povezuju Europu, Aziju i Afriku kao rajfešlus”, rekao je Duquenoÿ za "Spiegel".