Sirijski masakr, Grčka i Palestina, bitka za internet

Radiosarajevo.ba

Strašni rat u Siriji, kontinuirani protesti u Grčkoj, borba za slobodni internet, priča o jednoj pakistanskoj djevojčici, te ekstremne vremenske (ne)prilike – događaji su koji su bili (kontinuirano) u centru pažnje globalne javnosti tokom protekle, 2012. godine. Političke trzavice, nestabilna eurozona, te nastavak različitih kriza iz 2011, također, bili su ono što se često analiziralo i komentiralo.
Sirija

Najtužnija priča i ove godine, svakako, bila je ona o Siriji gdje i dalje bjesni sukob između pristalica predsjednika Bashara al-Assada i tzv. pobunjenika. Sukob je počeo još 2011, a i u ovoj smo godini svjedočili brojnim strašnim prizorima, koji su nas podsjetili na ono što su narodi Bosne i Hercegovine prolazili u periodu 1992-1995.

Ubijena djeca, smaknuća i masakri u redu za hljeb, skoro da su bili svakodnevne vijesti. Međunarodna zajednica nije uspjela pronaći pravo rješenje. Rusija i Kina nekoliko su puta u Ujedinjenim narodima (UN) stavljali veto na Rezoluciju o Siriji, na kraju je jedna verzija Rezolucije podržana, no ostat će zapamćen fijasko UN-ove misije u zemlji. Situacija u Siriji ne mijenja se.



Bitka za slobodni internet

Priča o SOPA propisu pojavila se stidljivo, u novembru 2011, da bi se svijet već u januaru 2012. suočio sa svojim prvim, ozbiljnim online protestima. Wikipedia, Twitpic, Reddit, bile su samo neke od web-stranica koje su se 18. januara ugasile kako bi iskazale protivljenje svjetskim vladama i, kako su objasnili, cenzuri te kontroli interneta. Potom, američke vlasti gase jednu od najvećih file-sharing stranica Megaupload, hakeri odgovaraju Operacijom Blackout, potom se u cijelu priču uključuje i ACTA.

No, i pored protesta koji su odjeknuli svijetom i koji su srušili gore navedene propise, problem kontrole interneta ostao je prisutan, kako je nedavno istaknuo i Julian Assange, koji je i sam bio top tema u 2012. Podsjetimo, nakon što je britanski sud odlučio da ga isporuči Švedskoj, zbog seksualnih prijestupa koje je ovaj navodno počinio, Assange je zatražio politički azil u Ekvadoru. Azil je odobren, no Assange se i dalje nalazi u ekvadorskoj Ambasadi u Londonu, tj. na "diplomatskom teritoriju van domašaja britanske policije", jer bi bio uhapšen istog časa kada bi napustio objekat.


Tajfuni, suše, poplave, uragani

Ekstremne temperature i nasilni vremenski uslovi također su obilježili godinu koja je na izmaku.

Zabrinjavajuće topljenje arktičkog leda i Grenlanda, kao i globalna suša, prema izvještaju UN-a, glavni su i zabrinjavajući pokazatelji rapidne promjene klime kojoj svjedočimo.

Potom smo imali uragan Irene, tajfun na Filipinima odnio je više od 1,000 života, a posljedice uragana Sandy američka obala osjeća još uvijek.

Jedna od rijetkih pozitivnih vijesti u ovoj godini, pak, bila je odluka da se produži Kyoto protokol do 2020. godine.


Tragedije

Bilo je nekoliko velikih tragedija koje su nas potresle u ovoj godini.

Prvo je u martu, francuski serijski ubica Mohamed Merah ubio troje djece i učitelja u školi, da bi i sam bio ubijen u policijskoj akciji.  Zatim nas je potresla vijest o pokolju u američkom kinu Aurora i napadaču Jamesu Holmesu, pa je krajem godine, opet iz SAD-a, stigla vijest o masakru u školi, u kojem je ubijeno 26 osoba, od čega 20 mališana.

Treba ovdje podsjetiti i na Costa Concordiu, italijanski kruzer koji se nasukao što je rezultiralo smrću 30-oro ljudi.

Također, ovdje ćemo spomenuti i Malalu Yousafzai, pakistansku djevojčicu koju su u glavu upucali talibani, nakon što su napali njen školski autobus. Malala je upucana jer je „branila sekularne vrijednosti“, no, srećom, njena priča nije završila tragično. Ova hrabra 15-godišnja aktivistkinja preživjela je napad i zasad se dobro oporavlja u britanskoj bolnici.


Regija

Velike korupcijske afere ove su godine obilježile događanja u regiji. Proces protiv Ive Sanadera u Hrvatskoj i hapšenje i istraga protiv Miroslava Miškovića, između ostalih pravosudnih akcija, bile su ključne vijesti regiona.

Ne treba zaboraviti ni pobjedu radikala na izborima u Srbiji, kao ni oslobađajuću presudu hrvatskim generalima.


Iran, Izrael, Palestina

Početak godine, obilježila je i odluka Evropske unije (EU) da uvede (postepeni) naftni embargo Iranu, tj. da odluči kako će prestati kupovati naftu od ove države. Zbog cijele smo situacije početkom 2012. neprekidno slušali/čitali o pojmu 'Hormuški moreuz' - očekivalo se da će Iran zbog odluke blokirati ovu rutu u Perzijskom zaljevu kojom prolazi 20 posto svjetske nafte, no to se nije desilo.

Kad je riječ o Iranu, cijele su godine 'u žiži svjetskih medija' bile i spekulacije o eventualnom izraelsko-iranskom ratu. Pripreme i planovi za napad, odnosno odbranu, navodno, već postoje, a jedan je veteran CIA-e prognozirao ovaj sukob za jesen 2012. Srećom, ove se najave nisu obistinile.

No, zato je krajem godine, u novembru, Izrael napao Palestinu. Nemilosrdni udar rezultirao je smrću djece, žena, civila. Ipak, historijskom odlukom UN-a, Palestina dobija status zemlje-nečlanice posmatrača u UN-u, što je bio veliki korak naprijed u međunarodnom predstavljanju palestinske državnosti te je primirilo tenzije uvijek napetog Pojasa Gaze.


Sjedinjene Države i EU

Politička vijest godine u Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj su godini bili predsjednički izbori, na kojima je po drugi put pobijedio Barack Obama. Pročitajte i kako je Obaminu pobjedu prokomentirao njegov protukandidat, a, kad smo kod nevjerovatnih američkih izjava, ne zaboravimo ni onu koju nam je uputio jedan od tamošnjih senatora: 'Silovanje je Božija volja'.

Također, treba podsjetiti i na masovne proteste arapskog svijeta koji su izbili zbog filma Nevinost muslimana, u kojima je, tragično, život izgubio ambasador SAD u Libiji.



Tokom cijele godine, u globalnom su fokusu bili eurozona i Grčka. Naime, grčka je buktinja u 2012. prvi put planula u februaru, kada je postignut dogovor o 130-milionskom zaduživanju Grčke kod EU. No, kako je ta pozajmica rezultirala žestokim mjerama štednje Grčke vlade, u Atini izbijaju masovni neredi. Protesti u ovoj zemlji nastavili su se, iz različitih razloga, do danas.

Cijele su godine diljem Evrope bilježeni protesti, sjetimo se militantne pobune španskih rudara, a godinu EU zaključuje masovnim demonstracijama u Sloveniji.



Svijet je zabezeknula i odluka Nobelovog komiteta da Evropskoj uniji ove godine dodijeli nagradu za mir, pa su nagradu brojne organizacije i pojedinci proglasili nelegalnom, tragičnom greškom i sl.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak