Sastav nekih uvoznih piva ne odgovara deklaraciji

Po službenim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, Bosna i Hercegovina u odnosu na broj stanovnika zauzima prvo mjesto kada je riječ o uvozu piva.

U BiH se godišnje uveze 12 000 šlepera piva, odnosno 1,4 milijuna hektolitara (HL), što našu zemlje stavlja na čelo europske liste uvoznika piva. S ovim količinama pokriva se oko 60 posto domaćih potreba, što je i u svjetskim razmjerama frapantan podatak, vjerojatno nezabilježen u povijesti pivarstva, posebno stoga što države putem proizvodnje piva kroz akcize i druge namete ostvaruju goleme prihode u svojim proračunima.

Druga je zemlja na listi uvoznika piva, naravno poslije BiH, Francuska, koja uvozi oko 25 posto ukupne potrošnje, a statistike govore da je europski prosjek 13 posto.

Tri multinacionalne pivarske kompanije "Star Bev", "Carlsberg" i "Heineken" pokrivaju 97 posto uvoza, plasirajući na naše tržište Jelen, Lav, MB, Nikšićko, Ožujsko, Karlovačko, Zlatorog, Laško, Stella Artois, Beck's, Tuborg, Calsberg, Heineken, Amstel, Master i Pan pivo.

Sve ove marke koje su se nekada uvozile sa "zapada" proizvode se u Srbiji i Hrvatskoj, a proizvođači tvrde da su na razini kvalitete koja se postiže u zemljama Europske unije. Da bi zaštitila interese potrošača, Kantonalna privredna komora Tuzla naručila je od neovisne laboratorije analizu svih vrsta piva koja se pojavljuju na našem tržištu.

Rezultati su pokazali da domaće vrste piva s kemijskog stanovišta odgovaraju propisima čl. 7 Pravilnika o kvalitetu piva propisanog Zakonom, što znači da je domaće pivo dobrog ili odličnog kvaliteta, dok neka uvozna piva odstupaju od propisanih pravila, što znači da sadržaj ispisan na deklaraciji ne odgovara sastavu u boci.

U prijevodu, na naše tržište nerijetko dolazi pivo lošijeg i sumnjivog kvaliteta. Primjera radi, prilikom analize piva "Lav", nalaz je pokazao velika odstupanja od zvanične deklaracije, te ovo pivo u odnosu na ispitane elemente s kemijskog stanovišta ne odgovara propisima člana 7 Pravilnika o kvalitetu piva.

Također, analize su pokazale da se u Bosni i Hercegovini prodaju velike količine uvoznog piva kojem je istekao rok upotrebljivosti i koje ima različite vrijednosti alkohola ili ekstrakta od deklarisanih vrijednosti. Razlog tome su vjerovatno trenutno važeći zakonski propisi u kojima stoji da se na sva pića koja imaju više od pet odsto alkohola mora plaćati posebna akciza i na njemu treba biti posebna porezna markica.

Tako u proračun države ulazi četiri puta manje novca nego je zakonom propisano, a uz suglasnost domaćih vlasti. Nažalost, na razini Bosne i Hercegovine još ne postoji aktivna neovisna institucija i laboratorij koja bi u kontinuitetu kontrolirala kvalitetu uvezenoga piva i bar na temelju tih nalaza ograničavale uvoz piva loše, odnosno nedeklarirane kvalitete.