SAD najavljuje kraj misije u Iraku
Radiosarajevo.ba
Washington 31. augusta službeno završava borbenu misiju u Iraku, sedam i po godina nakon invazije koja je svrgnula Sadama Huseina, ali i uzela živote 4.417 američkih vojnika.
Ovu zemlju potresa nov val nasilja što je posljedica razjedinjenosti iračkih političara, smatraju stručnjaci, prenijele su agencije.
Američki predsjednik Barack Obama, koji treba u utorak održati govor o Iraku što će ga prenositi televizije, u svom je sedmičnom radijskom obraćanju u subotu najavio kraj borbene misije.
"Kao kandidat za predsjednika, obećao sam završiti ovaj rat. Kao predsjednik to i činim", rekao je i dodao "Vratili smo kući više od 90.000 vojnika otkako sam preuzeo dužnost".
Preostalih 49.700 američkih vojnika zaduženih za savjetovanje i pomoć iračkoj vojsci, trebali bi napustiti zemlju do kraja 2011.
Bijela kuća zadnjih je mjeseci isticala da su Iračani sposobni preuzeti brigu za sigurnost svoje zemlje, ali i da će im SAD nastaviti pomagati.
Washington će i nakon potpunog povlačenja iz Iraka ostati dugoročno angažiran u Iraku, poručio je američki potpredsjednik Joe Biden.
"Rat nije gotov", opasnosti još postoje i sve "dok i posljednjega vojnika ne izvučemo odavde, naše obveze ne prestaju", rekao je američki vojni zapovjednik u Iraku, general Raymond Odierno.
Bude li potrebno SAD će se vratiti u borbene operacije, naglasio je. Ali Irak je posljednjih sedmica izložen nizu napada u kojima je ubijeno više desetaka ljudi.
Samo u protekloj sedmici više od 60 ljudi je ubijeno, ponajviše policajaca, a više od 300 ranjeno u nizu napada.
Ti napadi dozivaju u sjećanje najgore trenutke u 2006. i 2007., kada je pobuna bila na vrhuncu i svakog mjeseca ginulo je 2.000 ljudi u sektaškom nasilju između sunita i šiita ili u napadima pobunjenika.
Od početka 2010. godine, 300 Iračana svakog mjeseca umire nasilnom smrću.
Glasnogovornik Bijele kuće Bill Burton komentirao je to riječima kako "nažalost, ima onih koji žele da napori u Iraku ne uspiju pa će se nasilje zacijelo nastaviti", ali je rekao da je "općenito, nasilje u padu".
Irački premijer Nuri al-Maliki optužuje Al Kaidu i članove bivše stranke Baas da žele potkopati povjerenje naroda u spremnost iračkih sigurnosnih snaga.
Analitičari, međutim, upozoravaju da su političku krizu izazvale političke stranke nesposobne formirati vladu šest mjeseci od izbora.
Ni premijer Al-Maliki, kojemu je istekao mandat, niti bivši šef vlade Iyad Alavi nisu uspjeli oformiti većinsku koaliciju u parlamentu.
I dok Al-Maliki tvrdi da su napadi zadnji trzaji pobunjenika u agoniji, mnogi Iračani kažu da je nemogućnost formiranja vlade posljedica osobnih ambicija političkih vođa.
Michael O'Hanlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institution u Washingtonu uvjeren je da budućnost zemlje ne ovisi o vojnicima na terenu već o političkoj volji.
"Ne bude li brzo stvorena vladina koalicija, mnoge rane vezane uz sektaške sukobe (između sunita i šiita) mogle bi se opet otvoriti", rekao je.
U odgovoru na pitanje je li američka intervencija u Iraku pomogla da demokratski proces zaživi u regiji, stručnjaci su podijeljeni.
Bolan put formiranja iračke vlade morat će dovesti do poboljšanja "i to je velika etapa u dobrome smjeru, ne samo za Irak već i za regiju", drži Marina Ottaway iz Carnegie Endowmnet for International Peace.
Stephen Biddle, stručnjak iz Council on Foreign Relations, kaže kako je prerano ocjenjivati je li demokracija uhvatila korijena u Iraku, ali upozorava na negativan domino efekt u regiji.
"Mnogi koji su težili demokraciji u regiji, pogledat će na Irak i reći "ako je to rezultat demokracije, ne, hvala'".
Ovu zemlju potresa nov val nasilja što je posljedica razjedinjenosti iračkih političara, smatraju stručnjaci, prenijele su agencije.
Američki predsjednik Barack Obama, koji treba u utorak održati govor o Iraku što će ga prenositi televizije, u svom je sedmičnom radijskom obraćanju u subotu najavio kraj borbene misije.
"Kao kandidat za predsjednika, obećao sam završiti ovaj rat. Kao predsjednik to i činim", rekao je i dodao "Vratili smo kući više od 90.000 vojnika otkako sam preuzeo dužnost".
Preostalih 49.700 američkih vojnika zaduženih za savjetovanje i pomoć iračkoj vojsci, trebali bi napustiti zemlju do kraja 2011.
Bijela kuća zadnjih je mjeseci isticala da su Iračani sposobni preuzeti brigu za sigurnost svoje zemlje, ali i da će im SAD nastaviti pomagati.
Washington će i nakon potpunog povlačenja iz Iraka ostati dugoročno angažiran u Iraku, poručio je američki potpredsjednik Joe Biden.
"Rat nije gotov", opasnosti još postoje i sve "dok i posljednjega vojnika ne izvučemo odavde, naše obveze ne prestaju", rekao je američki vojni zapovjednik u Iraku, general Raymond Odierno.
Bude li potrebno SAD će se vratiti u borbene operacije, naglasio je. Ali Irak je posljednjih sedmica izložen nizu napada u kojima je ubijeno više desetaka ljudi.
Samo u protekloj sedmici više od 60 ljudi je ubijeno, ponajviše policajaca, a više od 300 ranjeno u nizu napada.
Ti napadi dozivaju u sjećanje najgore trenutke u 2006. i 2007., kada je pobuna bila na vrhuncu i svakog mjeseca ginulo je 2.000 ljudi u sektaškom nasilju između sunita i šiita ili u napadima pobunjenika.
Od početka 2010. godine, 300 Iračana svakog mjeseca umire nasilnom smrću.
Glasnogovornik Bijele kuće Bill Burton komentirao je to riječima kako "nažalost, ima onih koji žele da napori u Iraku ne uspiju pa će se nasilje zacijelo nastaviti", ali je rekao da je "općenito, nasilje u padu".
Irački premijer Nuri al-Maliki optužuje Al Kaidu i članove bivše stranke Baas da žele potkopati povjerenje naroda u spremnost iračkih sigurnosnih snaga.
Analitičari, međutim, upozoravaju da su političku krizu izazvale političke stranke nesposobne formirati vladu šest mjeseci od izbora.
Ni premijer Al-Maliki, kojemu je istekao mandat, niti bivši šef vlade Iyad Alavi nisu uspjeli oformiti većinsku koaliciju u parlamentu.
I dok Al-Maliki tvrdi da su napadi zadnji trzaji pobunjenika u agoniji, mnogi Iračani kažu da je nemogućnost formiranja vlade posljedica osobnih ambicija političkih vođa.
Michael O'Hanlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institution u Washingtonu uvjeren je da budućnost zemlje ne ovisi o vojnicima na terenu već o političkoj volji.
"Ne bude li brzo stvorena vladina koalicija, mnoge rane vezane uz sektaške sukobe (između sunita i šiita) mogle bi se opet otvoriti", rekao je.
U odgovoru na pitanje je li američka intervencija u Iraku pomogla da demokratski proces zaživi u regiji, stručnjaci su podijeljeni.
Bolan put formiranja iračke vlade morat će dovesti do poboljšanja "i to je velika etapa u dobrome smjeru, ne samo za Irak već i za regiju", drži Marina Ottaway iz Carnegie Endowmnet for International Peace.
Stephen Biddle, stručnjak iz Council on Foreign Relations, kaže kako je prerano ocjenjivati je li demokracija uhvatila korijena u Iraku, ali upozorava na negativan domino efekt u regiji.
"Mnogi koji su težili demokraciji u regiji, pogledat će na Irak i reći "ako je to rezultat demokracije, ne, hvala'".
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.