Rusija i Norveška potpisale sporazum o granici na Arktiku
Radiosarajevo.ba
Rusija i Norveška potpisale su danas sporazum o granici na Arktiku, poslije spora koji je trajao 40 godina, što će otvoriti put vađenju nafte i gasa iz ove oblasti.
Predsjednik Dmitrij Medvedev i norveški premijer Jens Stoltenberg predsjedavali su ceremonijom u Murmansku, luci u Barencovom moru nedaleko od norveške granice, sjeverno od Arktičkog kruga.
Sporna teritorija obuhvata 175 000 kvadratnih kilometara, što je veličina polovine Njemačke, uglavnom u Barencovom moru. Dokazano je da se u ovoj oblasti nalaze zalihe nafte na ruskoj i norveškoj strani.
"Potpisivanje sporazuma o kojem se pregovara od 1970. godine predstavlja istorijski napredak u odnosima", saopštio je Kremlj. Medvedev i Stoltenberg skolopili su preliminarni sporazum u aprilu.
"To je praktičan primjer principa da države pregovorima zasnovanim na postojećem međunarodnom pravu treba da riješe sve moguće sporove na Arktiku", dodaje se u saopštenju.
Kanada, Rusija, Norveška, SAD i Danska, zemlje koje izlaze na Arktik, nadmeću se u polaganju prava na nalazišta nafte, gasa i dragocjenih metala, koja će postati pristupačnija ukoliko se istopi arktička ledena kapa.
Prema međunarodnom pravu, ovih pet država imaju pravo na ekonomsku zonu do 320 kilometara sjeverno od svojih granica, ali Rusija tvrdi da joj pripada mnogo više, jer je dno mora ispod Arktika nastavak kontinentalne ploče na kojoj počiva ova zemlja.
srna
Predsjednik Dmitrij Medvedev i norveški premijer Jens Stoltenberg predsjedavali su ceremonijom u Murmansku, luci u Barencovom moru nedaleko od norveške granice, sjeverno od Arktičkog kruga.
Sporna teritorija obuhvata 175 000 kvadratnih kilometara, što je veličina polovine Njemačke, uglavnom u Barencovom moru. Dokazano je da se u ovoj oblasti nalaze zalihe nafte na ruskoj i norveškoj strani.
"Potpisivanje sporazuma o kojem se pregovara od 1970. godine predstavlja istorijski napredak u odnosima", saopštio je Kremlj. Medvedev i Stoltenberg skolopili su preliminarni sporazum u aprilu.
"To je praktičan primjer principa da države pregovorima zasnovanim na postojećem međunarodnom pravu treba da riješe sve moguće sporove na Arktiku", dodaje se u saopštenju.
Kanada, Rusija, Norveška, SAD i Danska, zemlje koje izlaze na Arktik, nadmeću se u polaganju prava na nalazišta nafte, gasa i dragocjenih metala, koja će postati pristupačnija ukoliko se istopi arktička ledena kapa.
Prema međunarodnom pravu, ovih pet država imaju pravo na ekonomsku zonu do 320 kilometara sjeverno od svojih granica, ali Rusija tvrdi da joj pripada mnogo više, jer je dno mora ispod Arktika nastavak kontinentalne ploče na kojoj počiva ova zemlja.
srna
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.