Restrukturiranje grčkog duga skupo bi koštalo Eurozonu

Radikalno restrukturiranje grčkog duga skupo bi koštalo Evropsku centralnu banku (ECB) i vlade članica zone eura koje će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegle takav razvoj događaja, čak i ako bi to značilo ukazivanje pomoći Atini tokom dugog niza godine, ukazali su stručnjaci za dug.

Prinos na grčke obveznice je ovog mjeseca znatno povećan, podstaknut spekulacijama da će Atina možda morati da restrukturira 327 milijardi eura suverenog duga uz pomoć jedne ili nekoliko opcija: produženja roka otplate, sniženja kamatnih stopa ili tzv. "šišanje" (haircut) kada bi mnogi kreditori morali da odustanu od određenih potraživanja od Grčke.

Prve dvije opcije bi imale blaži uticaj na vlasnika grčkog duga i stoga bi bile prihvatljivije za privatne i zvanične kreditore, prenijela je novinska agencija Reuters.
    
Pojedini ekonomisti, međutim, smatraju da će "šišanje", možda za 50 posto ili više, biti neizbježno da bi došlo do izmjene prognoze za Grčku. 

Stručnjaci procjenjuju da bi u slučaju "haircuta" članice eurozone pretrpjele velike gubitke.

Glavna razlika između bankrota Grčke i nekih zemalja Latinske Amerike iz 1980-ih  je što zvanični kreditori u Evropi spasavanjem Grčke preuzimaju dug koji bi inače pao na privatni sektor. 

Time se povećava broj  igrača koji bi bili pogođeni u slučaju bilo kakvog restrukturiranja.

ECB je zbog svog programa otkupa vladinih obveznica, nerado pokrenutog 2010, sada izložena grčkom suverenom dugu od procijenjenih 40 milijardi eura, ne računajući obveznice koje je prihvatala kao kolateral za svoje zajmove.

Članice eurozone su dosad odobrile Grčkoj vanredne zajmove u vrijednosti od 38,4 milijarde eura, a ta cifra će narasti na 80 milijardi eura do 2013, kada ističe paket za spasavanje koji su 2010 pokrenule sa Međunarodnim monetranih fondom (MMF).
   
Do tada će zvanični kreditori biti vlasnici približno polovine ukupnog grčkog duga.

Za eurozonu alternativa "šišanju" - ubjeđivanje svojih poreskih obveznika da izdvoje dodatni novac za Atinu u 2012, 2013. i sljedećih godina kako bi ta zemlja izbjegla bankrot - takođe je duboko neprivlačna, mada bi se mogla smatrati manjim od dva zla, smatraju stručnjaci.